U hrvatskom morskom ribarstvu prošle je godine ukupno ulovljeno 55.187 tona ribe i ostalih morskih organizama. U usporedbi s prethodnom godinom ulov je značajno smanjen – 11,9 posto. Ribari su 2022. ukupno ulovili 62.661 tonu. Smanjenje ulova ne znači da su naši ribari slabo radili, već je ono rezultat administrativnih, restriktivnih mjera upravljanja morskim resursima. Svake godine ulovi se moraju smanjivati, flota se, također, smanjuje, što u konačnici donosi znatno slabiji ukupan rezultat. Preliminarne podatke prošlogodišnjeg poslovanja ribarstva i akvakulture upravo je objavila Uprava ribarstva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Godinama dosad to je radio Državni zavod za statistiku. Objašnjenje za promjenu nismo našli, a u konačnici promjena i nije toliko važna. Vrijedi spomenuti tek jednu promjenu. Dosad se baratalo s pojmom ukupnog ulova, a sada se govori o ukupnom iskrcaju morskih organizama.

Povećane kvote

Kao i uvijek, u ulovu je dominantna mala plava riba koje je ulovljeno 49.000 tona, što čini 88,7 posto ukupnog ulova. Daljnjom raščlambom dolazimo do srdele, gospodarski najznačajnije vrste našeg morskog ribarstva, na koju otpada 57,1 posto ulova. Ostalu lovinu čine bijela riba – 3.405 tona, hrskavična riba – 270, velika plava riba – 295, ostale vrste riba – 1.009, glavonošci – 666, rakovi – 1.074, školjkaši – 194, te ostali morski organizmi – 458 tona. Uz navedene brojke važno je spomenuti da je lani povećan ulov plavoperajne tune za 4,2 posto, kao rezultat povećanja kvote za lov udičarskim alatima. Nema sumnje da bi njen godišnji ulov bio značajno veći, ali ona je strogo zaštićena propisima međunarodne organizacije, tako da ulovna kvota nije velika, a drastično je ograničeno i razdoblje trajanja njena lova.

Smanjenje ulova odrazilo se i na smanjenje »vrijednosti u prvoj prodaji«, kako to definira zakonodavac. Ipak, ono je manje za 3,8 posto, što u konačnici govori o povećanju vrijednosti prodaje proizvoda ribarstva. Smanjenje ponude i povećanje potražnje rezultiralo je rastom prosječnih cijena većine vrsta. Bez obzira na smanjenje ulova, vrijednost prve prodaje za neke vrste značajno je povećana – glavonošci 13 posto povećanja za istu količinu te rakovi i velika plava riba. Vrijednost prve prodaje male plave ribe bila je lani 32,15 milijuna eura, a godinu ranije 37 milijuna. Vrijednost bijele ribe je povećana i iznosila je 12,9 milijuna, glavonožaca 3,5, a rakova 7 milijuna.

Ribarski alati

U hrvatskoj ribarskoj floti bilo je na kraju prošle godine 7.325 plovila, brodova i brodica, što je za 162 manje nego u 2022. godini. Treba, međutim, spomenuti da naša zemlja nema tako veliku ribolovu flotu. Brojku čine sva plovila registrirana za gospodarski i mali obalni ribolov. Jasno, smanjena je i njihova ukupna veličina (BT) te snaga pogonskih strojeva. Pridnena povlačna mreža koća – 346 komada i okružujuća mreža plivarica srdelara – 166 komada, najznačajniji su ribarski alati. Količinski, najviše je mreža stajačica, ali se njihovi ulovi ne mogu uspoređivati s velikim alatima.

Proizvodnja marikulture iznosila je prošle godine 23.074 tona i gotovo je nepromijenjena u odnosu na prethodnu. Značajno je povećana proizvodnja podlanice (lovrata, komarča) – za 1.417 tona i iznosila je 8.922 tone. Istodobno veliki pad bilježi se u uzgoju lubena – 1.519 tona, pa je lani iznosio 8.515. tona. Ostale ribe proizvedeno je 1.368 tona. Uzgoj kamenica iznosio je 92, a dagnji 925 tona. Posebnu kategoriju čini kavezni uzgoj plavoperajne tune koji je iznosio 3.252 tone i zanemarivo je manji u odnosu na 2022. godinu. Vrijednost marikulture iznosila je 190 milijuna eura, dok je godinu ranije bila 167 milijuna. Glavne stavke čine tuna, luben i podlanica. Vrijednost tune, koja na japanskom tržištu postiže izuzetno visoku cijenu, iznosila je 50,5 milijuna eura, a godinu ranije 39,2 milijuna.

Skroman slatkovodni ulov

Slatkovodno ribarstvo ne može se uspoređivati s morskim ni količinski, ni vrijednošću. Slatkovodna akvakultura iznosila je 3.612 tona, odnosno 505 tona manje nego godinu ranije. Šaranski ribnjaci dali su 3.132 tone, a pastrvski 438 tona, s time što je proizvodnja pastrve u porastu, a smanjenje šarana veće od ukupnog smanjenja. Povoljno je povećanje ukupne vrijednosti za 43,8 posto. Prosječna cijena iznosila je 7,36 eura po kilogramu, a godinu ranije 5,12 eura. Ukupan slatkovodni ulov bio je skromnih 37 tona, Ipak, to je značajno povećanje – u postocima – u odnosu na 2022. kada je ulov iznosio 23 tone. Najviše se lovio som – 12,5 tona.