Ideja o obnovi prirode s ciljem značajne, konkretne i vidljive obnove ekosustava u Europskoj uniji napokon je prestala biti ideja i postala Uredba o obnovi prirode – Nature Restoration Law.

Pregovori oko toga su dugo trajali i sada, pogledavši unatrag, mogli bismo reći da je jedna od ključnih prekretnica za donošenje ove Uredbe bila spoznaja da su države članice EU koje nisu  podupirale Uredbu o obnovi prirode zapravo bile u suprotnosti s javnim mišljenjem.

Naime, rezultati anketa provedenih u Nizozemskoj, Italiji, Poljskoj, Finskoj, Mađarskoj i Švedskoj pokazali su da je troje od četiri građanina za Uredbu, čime je pritisak na države članice oko konačnog usvajanja Uredbe time dosegao kulminaciju.

Značajan pritisak je izvršila i austrijska ministrica zaštite okoliša koja se otvoreno pobunila protiv vlastite vlade i poručila da je vrijeme za hrabre odluke.

– Znam da ću u Austriji zbog ovoga biti suočena s otporom, ali uvjerena sam da je vrijeme da se usvoji ovaj zakon. Potrebne su nam hrabre odluke – izjavila je Leonore Gewessler iz stranke Zelenih, koji su u austrijskoj vladajućoj koaliciji junior partner konzervativne Pučke stranke.

Tako je Uredba o obnovi prirode 17. kolovoza 2024. napokon stupila na snagu.

Osnovni cilj ove Uredbe je značajna obnova ekosustava u Europskoj uniji, a što podrazumijeva da će se do 2030. godine obnoviti najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja, dok bi se do 2050. godine obnovili i svi ekosustavi koji zahtijevaju sanaciju.

Novim pravilima pomoći će se u obnovi narušenih ekosustava u svim kopnenim i morskim staništima država članica, postizanju sveobuhvatnih ciljeva EU-a u pogledu ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima te poboljšanju sigurnosti opskrbe hranom.

Uredbom je obuhvaćen niz kopnenih, obalnih, slatkovodnih, šumskih, poljoprivrednih i urbanih ekosustava, uključujući močvarna područja, travnjake, šume, rijeke i jezera, kao i morske ekosustave, uključujući dna prekrivena morskom travom, spužvom i koraljima.

Nacionalni planovi obnove podrazumijevaju da će na temelju novih pravila države članice morati unaprijed planirati i Komisiji podnositi nacionalne planove obnove u kojima će se navoditi kako će se ostvarivati ciljevi.

Ujedno će morati pratiti svoj napredak i izvještavati o njemu na temelju pokazatelja bioraznolikosti na razini EU.

Prema prvim informacijama, Nature Restoration Law bi u Hrvatskoj trebao biti implementiran u vidu Uredbe o obnovi prirode.

A svi koji žele vidjeti kompletno Priopćenje za javnost Vijeća Europske unije mogu to učiniti klikom na poveznicu ovdje.