Prigodnom svečanošću upriličenom u velikoj remontnoj hali Brodogradilišta Punat spomenuti je otočni brodograditeljski, a danas i servisno-remontni pogon proslavio stotu obljetnicu svoga rada, uspješnog poslovanja i pridonošenja razvoju i napretku Punta, otoka Krka ali i cijele Hrvatske.

Velika i respekta vrijedna fešta, kako i priliči stogodišnjici, obilježena je u ozračju podsjećanja na dugu i bogatu povijest puntarske brodogradnje ali jednako tako i uz ponosno prikazivanja njene i više no uspješne današnjice, kao i prezentiranje ambicioznih planova budućeg razvojnog puta brodogradilišta za koje nije pretjerano reći da je davno izraslo u jedan od najsuvremenijih i najuspješnijih nautičarskih centara.

Ova konstatacija posebice vrijedi uzme li se u obzir njegovu povezanost s Marinom Punat i cjelokupnom poslovnom grupacijom najstarijeg te i danas jednog od najvećih nautičkih središta Jadrana, izraslog upravo na temeljima njegova “matičnog” škvera.

Okupljanje i druženje puntarskih brodograditelja, onih bivših ali i današnjih, ljudi koji su desetljećima gradili te na koncu i izgradili dobar glas o znanju, iskustvu, vještinama i stručnosti bodulskih majstora brodograditeljske struke bilo je idealna prigoda za predstavljanje velike, opsežne i luksuzno opremljene monografije “Tradicija za budućnost” posvećene upravo stogodišnjici puntarske brodogradnje.

Monografija je izdana u nakladi izdavačke kuće Glosa, uz autorski potpis Dragutina Žica, bivšeg direktora Brodogradilišta ali i Marine Punat – alfe i omege svih s nautikom i brodogradnjom povezanih djelatnosti u Puntarskoj dragi koji se nakon povlačenja s pozicija aktivnog vođenja navedenih tvrtki svesrdno “bacio” na marljivo prikupljanje, dokumentiranje i prezentiranje građe povezane s tim otočnim gospodarskim subjektima.

– Kad kažete sto godina, to zvuči prilično moćno ali i staro, ovisno kako na to gledate. No, naše je brodogradilište zapravo mlado, sa sto godina iskustva iza sebe, ustvrdio je na početku svog prigodnog obraćanja okupljenima aktualni direktor Brodogradilišta Punat, Mario Wagner koji tim uspješnim pogonom uspješno ravna posljednjih deset ljeta.

Mladi smo jer se u Brodogradilište neprestano ulaže i modernizira se poslovanje, zato što pratimo najnovije trendove i tehnologije.

A stogodišnje iskustvo nam daje onu dozu samouvjerenosti i sigurnosti, uvjerenje da smo spremni i za najveće izazove sutrašnjice, istaknuo je Wagner predstavivši da se i u jubilarnoj, slavljeničkoj godini u puntarski “škver” investira više od 50 milijuna kuna.

Ulaže se, doznali smo, u gradnju novih bazena za travel liftove, među ostalima i onaj 500-tonski koji bi trebao stići dogodine te time postati prvim te ujedno i najvećim objektom te vrste na našoj strani Jadrana.

Time ćemo moći obavljati puno veće i zahtjevnije remonte no što ih danas činimo, omogućiti ćemo bolju organizaciju servisiranja plovila ali i osigurati rad na po okoliš potpuno ne štetan način, zaključio je Wagner kojemu su na sjajnom vođenju tvrtke, baš kao i na uspjesima koje posljednjih godina pa i desetljeća ostvaruje Brodogradilište Punat, u ovoj prigodi čestitali mnogi, među kojima i Marina Medarić, zamjenica župana PGŽ, Daniel Strčić, načelnik Općine Punat te Heri Bezić, predsjednik HGK – Županijske komore Rijeka.

Slavljenički program u kojemu je posebno mjesto imala prezentacija spomenute monografije, o kojoj su u kratko ondje progovorili njen autor Dragutin Žic ali i Ksenija Čulina, izvršna direktorica Glose, bio je prilika i da se u u ugodnom i opuštenom ozračju okupe i zabave svi djelatnici Brodogradilišta Punat, s njime povezanih tvrtki Marina Punat Grupe ali i brojni gosti i uzvanici.

Sve prisutne glazbenim izvedbama razveselio je omišaljski pjevač Damir Kedžo, a atraktivnim plesom na svilenim “zavjesama” obješenim na kran dizalice sve nazočne na svečanosti dodatno je obradovala i umjetnica Nives Soldatić.

Počeci Brodogradilišta Punat sežu u daleku 1922. godinu kad je osnivač i njegov prvi vlasnik, Nikola Žorić, na površini od kojih 1,6 tisuća kvadrata pokrenuo posao brodogradnje.

Na samo dva navoza gradili su se ondje drveni motorni brodovi do 350 tona nosivosti. Bile su to tragete, leuti, brodovi namijenjeni prijevozu tereta, ribarice ali i jahte – svi izgrađeni od drva po čemu je brodogradilište s vremenom postalo nadaleko poznato.

Osamdesetih godina prošlog stoljeća puntarsko je brodogradilište slovilo za najveći pogon brodogradnje u drvu u cijeloj Hrvatskoj.

Nekad orijentirano isključivo na drvo, danas je Brodogradilište zahvaljujući vlastitim kapacitetima ali i suradnji s brojnim kooperantima iznova poznato i prepoznato, ali po usluzi remonta svih vrsta radnih plovila kao i plovila za razonodu, luksuznih jahti dugih i do 50 metara.

U Brodogradilištu se, kažu nam njegovi predstavnici, danas implementiraju najviši ekološki standardi pa se tako, među ostalim, škverani diče i posjedovanjem ISO certifikata 9001, kao i certifikata brojnih proizvođača motora i opreme, te odobrenja Hrvatskog registra brodova.