Kriza izazvana pandemijom Covida 19 do temelja je potresla svjetsko gospodarstvo, a turizam je jedna od najteže pogođenih gospodarskih grana.

S ublažavanjem ograničenja kretanja u Hrvatsku polaku pristižu i prve turističke »laste«, a u sezoni za koju je već sad izvjesno da će biti najlošija u novijom povijesti, velika su očekivanja od segmenta nautičkog turizma i ACI-ja kao najvećeg hrvatskog i mediteranskog lanca nautičkih marina. Kako se ova državna tvrtka nosi s posljedicama krize i kakva su očekivanja od ovogodišnje turističke sezone razgovarali smo s Jurajem Bukšom, članom uprave ACI-ja, koji u prvom redu ističe kako je ACI pravovremeno reagirao na pojavu pandemije.

– U novim okolnostima, koje su značajno utjecale na turistički sektor i poslovanje u svim gospodarskim granama, ACI je, kao najveći sustav marina na Mediteranu, prilagodio svoje poslovanje novom načinu rada. Poštujući mjere Nacionalnog stožera civilne zaštite, prilagodili smo radno vrijeme marina, broj dežurnih zaposlenika te način i organizaciju njihovog rada. Važno je istaknuti da smo i u vrijeme najrestriktivnijih mjera vodili brigu o plovilima na vezu, bez prekida, iako su marine radile u smanjenom i ograničenom opsegu. S obzirom na stabilnu epidemiološku situaciju i popuštanje mjera zaštite i ograničenja, u svim marinama se postupno normaliziralo poslovanje. Svjesni smo da je epidemija Covid-a 19 još uvijek aktualna te u skladu s tim zaposlenici u svim marinama obavljaju poslove pridržavajući se postojećih preporuka. U svim segmentima poslovanja reagirali smo odlučno i pravodobno, što će, uvjereni smo, uvelike utjecati da kraj ove krize dočekamo s potpuno operativnim marinama koje će korisnicima i dalje pružati uslugu u punom opsegu. Kriza će završiti, a mi moramo biti spremni da odmah nastavimo s normalnim poslovanjem.

Kako se koronakriza odrazila na dosadašnje poslovanje u ovoj godini i kakva su predviđanja za nadolazeću špicu nautičke sezone, ako se o špici uopće može govoriti, s obzirom na posljedice epidemije po turističko gospodarstvo?

– Poslovanje ACi-ja je postavljeno u dva smjera. Jedan su godišnji vezovi koji čine 50 posto poslovnih prihoda, a drugi su tranzitni vezovi, koji čine oko 30 posto prihoda ACI-ja. U ova dva segmenta situacija je posve različita. Kod godišnjih vezova bilježimo vrlo malo smanjenje, u postotku koji nema bitnog utjecaja na sustav. Riječ je uglavnom o charter kompanijama i vlasnicima plovila u charter menadžmentu koji, uslijed pada prometa u charteru, više ne mogu osigurati financijska sredstva za troškove plovila i slično. Navedeni pad izražen je na jugu zemlje koji je u velikoj mjeri ovisan o zrakoplovnim linijama. S druge strane, što se tiče tranzitnog prometa, on trenutno gotovo da i ne postoji. Pad je izuzetno velik, gotovo 95 posto. U zadnje vrijeme se situacija počela popravljati, iako je i tu, u pravilu, riječ o vlasnicima plovila na godišnjem vezu koji su došli na odmor, na svoja plovila, i normalno da žele malo isploviti i provesti neko vrijeme na moru. Procjenu kakva će sezona do kraja biti, u ovom je trenutku nemoguće dati. Ne znamo kako će se razvijati epidemiološka situacija niti kakva će ograničenja biti na snazi u pojedinim državama iz kojih dolaze naši gosti. Svakako nam u korist ide odluka Vlade Republike Austrije koja je od 16. lipnja ukinula obaveznu samoizolaciju ili testiranje prilikom povratka iz Republike Hrvatske.

Prednost pred ostalima

Stručnjaci iz područja turizma ipak ističu kako je nautički turizam u prednosti pred ostalim granama, upravo zbog činjenice da nautičari i kao turisti dobar dio vremena provode u svojevrsnoj izolaciji, na plovilima?

– Dijelom je to točno, međutim, po tom pitanju situacija se uvelike razlikuje ovisno o veličini plovila na kojima turisti borave. Kod manjih plovila, do 12-13 metara dužine, osobe koje na njima borave izrazito su vezane uz boravak u marinama i infrastrukturu marina. Od korištenja sanitarnih čvorova, prehrane u ugostiteljskim objektima i tako redom. Tako da oni baš i nisu u stvarnoj izolaciji u odnosu na generalnu populaciju. Kod većih brodova stvari su nešto drugačije, jer što je plovilo veće, obično je i više, da se tako izrazim, samodostatno. Najbolje se to vidi u segmentu velikih, takozvanih mega jahti, u kojemu, prema najavama, praktički neće ni biti pada dolazaka tijekom ovog ljeta jer gosti na njima imaju praktički sve što im treba na samom brodu i u slučaju bilo kakve pojave novog vala epidemije, mogu ostati na plovilu neko vrijeme, bez potrebe za iskrcavanjem. Drugo je, međutim, pitanje kapaciteta za privez takvih jahti, budući da naše marine uglavnom imaju ograničene kapacitete za privez velikih plovila, no radimo i na tome da se jedan dio kapaciteta oslobodi za prijem megajahti kako bismo se prilagodili stanju na tržištu, prema kojemu je za sad taj segment jedan od najmanje pogođenih.

Broj megahajti ipak je relativno malen u odnosu na ukupan broj plovila koja ljeti krstare Jadranom. S kojih tržišta očekujete glavninu gostiju, vlasnika ili onih koji će unajmiti plovila manje ili srednje veličine?

– Broj velikih jahti je, naravno, puno manji od broja ostalih plovila, no ne treba zanemariti da je tu riječ o segmentu s izuzetno velikom potrošnjom. I to ne samo potrošnjom gostiju na takvim, velikim jahtama, koja se uglavnom mjeri u milijunima, nego i samog broda i posade. Mega jahte su same po sebi veliki potrošač goriva, vode, rezervnih dijelova i raznih drugih usluga vezanih uz tekuće održavanje i plovidbu broda. Tu su zatim i posade koje su također značajan potrošač različitih dobara i usluga. Kada je riječ o ostalim plovilima, koja čine većinu u našim marinama, prvi, iako relativno rijetki, nautičari počeli su dolaziti još u svibnju, a to su, za sada, uglavnom gosti s naših tradicionalnih tržišta Slovenije, Austrije i Njemačke. Dolasci gostiju iz svake pojedine zemlje ovise prvenstveno o epidemiološkoj situaciji u svakoj od tih zemalja, kao i o uvjetima povratka u njihove zemlje iz Hrvatske, odnosno hoće li po povratku morati u samoizolaciju ili ne. Odlična je vijest da su počela i prva isplovljavanja charter plovila s gostima i vjerujemo da će se situacija iz dana u dan sve više normalizirati te da će gostiju u marinama i na plovilima biti sve više kako sezona bude odmicala. Optimizam u tom pogledu budi i činjenica da svakodnevno stiže velik broj upita za dolazak nautičara u naše marine, a prvenstveno ih zanima epidemiološka situacija u našoj zemlji kao i uvjeti dolaska u Hrvatsku. Očekujemo i intenzivniji angažman shartera do kraja ovog mjeseca, a posebno u srpnju i kolovozu, iako je, ponavljam, rano govoriti o bilo kakvim projekcijama prometa.

Akcije i popusti

Turističko gospodarstvo pokušava koliko-toliko privući goste raznim akcijama i popustima, što ACI nudi nautičarima i ima li potrebe za takvim vidom privlačenja turista?

– Apsolutno smo svjesni situacije, kao i da konkurencija diljem Mediterana nudi posebne pogodnosti. Tako smo i mi u ACI-ju pripremili niz pogodnosti, sa svrhom poticanja domaćih nautičara na plovidbu, a stranih na dolazak u Hrvatsku. Tijekom lipnja uveli smo povoljnije uvjete u marinama, prema kojima svi nautičari koji imaju stalan godišnji vez u nekoj od ACI marina ostvaruju pravo na besplatne dnevne vezove u ostalim ACI marinama, a i svi ostali nautičari ostvaruju popust od 30 posto. Besplatni vezovi ograničeni su na po dva besplatna dnevna veza po pojedinoj marini, za privatne vlasnike plovila, koji time u stvari mogu tijekom ovog mjeseca besplatno boraviti u svim marinama izvan svoje matične marine, od Umaga do Dubrovnika. Svrha te mjere je da potaknemo nautičare na plovidbu, jer time se potiče i poslovanje svih ostalih djelatnosti u marinama, od ugostiteljstva, do servisa. Uz lipanjske pogodnosti, nastavit ćemo poticati plovidbu i razvoj nautičkog segmenta dodatnim ciljanim akcijama tijekom cijele turističke sezone, čime ćemo izravno potaknuti turizam u svim našim primorskim destinacijama.

Velik broj plovila u ACI marinama namijenjen je čarteru, imaju li i čarter kompanije pravo na popuste i pogodnosti?

– Charter kompanije do daljnjega smo oslobodili plaćanja naknade za korištenje uredskih i skladišnih poslovnih prostora, a charter plovila oslobodili smo plaćanja naknade. Omogućeno im je i plaćanje godišnjeg veza bez dodatnih naknada, uz dodatne pogodnosti za njihove klijente. Naime, klijenti charter kompanija također ostvaruju pravo na besplatne tranzitne vezove u svim ACI marinama.«

Što je s nizom ostalih djelatnosti i manjih tvrtki izravno vezanih uz poslovanje marina, poput ugostiteljskih objekata, servisa, trgovina i drugih pružatelja usluga koji su također teško pogođeni krizom? Jesu li neki od njih bili primorani ugasiti djelatnost ili raskinuti ugovore s ACI-jem?

– Ne, niti jedan od naših partnera nije otkazao ugovor niti ugasio djelatnost. Velikim dijelom zbog mjera koje je sam ACI donio odmah po izbijanju epidemije, očekujući izazovnu poslovnu godinu, kako za nas, tako i partnere vezane uz naše marine. U proteklih nekoliko mjeseci ACI je partnerima izravno pomogao s oko 15 milijuna kuna, čime smo osigurali kontinuitet poslovanja i zadržali visoku razinu pružanja usluga u svim našim marinama. Surađujemo s više od dvije stotine pravnih i fizičkih osoba koje svoju djelatnost obavljaju u marinama, od ovih koje ste spomenuli do pružatelja brojnih drugih usluga koje upotpunjuju naš sustav i čine ga uspješnim. Toga smo itekako svjesni, jer jedino zajedno možemo pružiti našim gostima najvišu razinu usluge i razvijati nautički turizam u Hrvatskoj, kao i brend ACI-ja. Povratne informacije od naših partnera su više nego dobre, svi su izuzetno zadovoljni mjerama i oblicima pomoći koje smo im u ovim kriznim trenucima pružili.

Hoće li se koronakriza odraziti na broj zaposlenih u ACI-ju, kao i na njihova prava, prvenstveno visinu osobnih primanja, od čega strahuje dio zaposlenika?

Pad prihoda

– Odgovor je jasan – neće. Ni u proteklih nekoliko mjeseci najteže krize i najvećih ograničenja nismo smanjivali broj zaposlenih, niti njihove plaće, iako nismo imali pravo na potporu iz državnog proračuna za isplatu plaća, tako da prava radnika nemamo namjeru smanjivati ni sada. U ACI-ju je oko 350 stalno zaposlenih i taj broj nećemo smanjivati jer s prolaskom krize i povratkom normalnog poslovanja bit će nam potrebna stručna, iskusna i osposobljena radna snaga, kakvu imamo u svojim marinama i cijelom sustavu. Jedino što za sad ostaje upitno je zapošljavanje sezonskih radnika kojih inače zapošljavamo velik broj u ljetnim mjesecima. Nismo odustali ni od sezonaca, imamo jedan dio rezerviranih radnih mjesta, jer je, kako sam već više puta naglasio, potpuno nemoguće s bilo kakvom preciznošću predvidjeti nastavak sezone. Može se dogoditi da ona na kraju bude i bolja od očekivane, a mi moramo biti spremni i za takav razvoj situacije, tako da će broj sezonaca u prvom redu ovisiti o tijeku turističke sezone.

Može li ACI financijski podnijeti sve što ste naveli, pad prihoda, prometa, uz financijsku pomoć poslovnim partnerima i zadržavanje istog broja zaposlenika uz ista materijalna prava?

– Uz navedene mjere, poduzeli smo i čitav niz mjera štednje, prvenstveno po pitanju većih, kapitalnih ulaganja koja su najvećim dijelom za sad ostavljena za bolja vremena. Oporavak cijelog nautičkog, kao i cijelog turističkog sektora trajat će sigurno narednih nekoliko godina, dok ne dođemo do brojki prije krize. Međutim, poslovanje ACI-ja nije ugroženo, štoviše, svim mjerama o kojima smo razgovarali, osigurali smo da ono na duži rok bude stabilno. ACI je sustav koji traje i razvija se već desetljećima, nije počeo sa sadašnjom upravom, niti će s njom završiti, a naša je dužnost da se nastavi razvijati i poslovati.

Prije izbijanja pandemije ACI je iskazivao snažan interes za koncesijom nad budućom marinom u Porto Barošu u Rijeci, ali i isticao potrebu širenja marine i na Putničku luku u riječkom lučkom bazenu, je li s Covidom 19 nestao taj interes?

– I dalje smatramo da Rijeka, grad s bogatom pomorskom i lučkom tradicijom, zaslužuje reprezentativnu luku nautičkog turizma, marinu koja bi obogatila nautičku i turističku ponudu grada i Primorsko-goranske županije. Kao najveći mediteranski lanac marina i najveća hrvatska tvrtka u nautičkom sektoru, sa sjedištem u Rijeci, pratimo i sudjelujemo u svim javnim aktivnostima vezanim uz postupak dodjele koncesije za luku nautičkog turizma, odnosno marinu u riječkoj luci. U javnoj raspravi o prijedlogu izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana Grada Rijeke, ACI je još u kolovozu prošle godine iznio primjedbe, prijedloge i mišljenja. Iako ostaje još puno otvorenih pitanja oko ovo projekta, podržavamo izmjenu prostorno-planske dokumentacije kako bi se uklonile sve prepreke za pokretanje postupka za dodjelu koncesije. Što se tiče Putničke luke, ona već sada funkcionira kao marina, s velikim brojem većih i manjih jahti na vezu te smatram da će se u budućnosti i to stanje formalizirati, odnosno da će čitav prostor luke od Rive Boduli, do bunkera, postati luka nautičkog turizma.