U Velikoj vijećnici Grada Krka danas je predstavljen novi, zanimljiv i iznimno sadržajan rad Josipa Žgaljića, monografija “Brodovi naših predaka – Šest stoljeća brodogradnje i pomorstva na otoku Krku”.

Prezentaciji monografskog rada javnosti predstavljenog u izdanju riječke nakladničke kuće “Glosa”, nazočili su brojni Krčani, među kojima i čuvari i promotori maritimne baštine tog kvarnerskog otoka koja, istaknuto je to i u ovoj prigodi, do sad ni izbliza nije dostatno proučavana, povjesničarski obrađivana pa tako niti javnosti predstavljana.

Djelom i s ciljem ispravljanja nezaslužene zapostavljenosti tog dijela povijesti otoka i otočana, Žgaljić koji iz sebe već ima nekoliko zapaženih radova posvećenih toj tematici, poklonio je pažnju i uložio nemali trud u istraživanje, obrađivanje, a kroz netom objelodanjenu monografiju i javno prezentiranje duge i zanimljive povijesti otočnoga pomorstva, a posebice izgradnje prometnih sredstava za koja je, obraćajući se kao jedan od recenzenata knjige, dr.sc. Tomislav Galović ustvrdio da su svim otočanima, tako i Krčanima, u povijesti bili i jedinima, pa time i egzistencijalno važnim elementima njihova povezivanja s ostatkom svijeta.

Ploviti se mora

– Stara je latinska izreka “Navigare necesse est, vivere non est necesse” odnosno ploviti se mora, a živjeti ne mora, napomenuo je Galović ustvrdivši da je svojim novim radom autor – plodonosni publicist, nakladnik, istraživač i urednik dao nemali doprinos nastojanjima proučavanja i očuvanja bitnih segmenata krčke povijesti kojima je prijetio pad u zaborav.

Monografija je kruna autorova dugogodišnjeg bavljenja kompleksnom brodarskom i pomorskom tematikom, a njome je predstavljeno sve što je nastalo na Zlatnome otoku i sve što je njegove stanovnike usmjerilo na more.

Ovaj rad riječju i slikom plovi kroz uspjehe krčke brodogradnje, čitatelja upoznaje s bogatom baštinom i pomorskom orijentacijom stanovnika najvećeg jadranskog otoka, zaključio je Galović, inače izvanredni profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Zanimljive i pitke priče

Osim Galovića, uloge recenzenta najrecentnijeg Žgaljićevog rada prihvatio se i dr.sc. Damir Zec, profesor Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci koji je u svom obraćanju ukazao da knjiga, osim brojnih faktografskih elementa, unutar svojih korica krije i mnoštvo vrlo zanimljivih i “pitkih” priča o znanju i trudu potrebnom da se živi od brodova, s brodovima ili na brodovima.

– A Krčani su znali s brodovima. I graditi ih, ploviti na njima i stvarati nove vrijednosti. I biti u korak s vremenom, a ponekad čak i ispred njega, zaključio je dr. Zec.

Prije no što se okupljenima obratio sam autor, o knjizi i Žgaljićevom kontinuiranom doprinošenju čuvanju bogatstva otočne baštine progovorio je i krčki gradonačelnik Darijo Vasilić koji je u svoje i ime svojih kolega, čelnika lokalnih jedinica koje su zajedno s PGŽ pomogle izradu ove monografije, ustvrdio da je taj rad važan doprinos valoriziranju bitnog segmenta povijesti otoka i njegovih žitelja.

Važan crtež kao poticaj

Sam Žgaljić, u svom inspirativnom obraćanju, okupljenima na prezentaciji otkrio je da ga je na rad na toj knjizi, jednako kao i prethodnim radovima koja je posvetio sličnoj tematici, potakla spoznaja o uništenju i nestanku u povijesnom smislu kapitalno važnog crteža kojeg je pred pedesetak godina i sam imao priliku vidjeti na zidu napuštene crkvice svetog Jurja, nedaleko Vrbnika.

– Ondje vidljiv crtež broda iz 12. ili 13. stoljeća, sa svim njegovim detaljno prikazanim konstrukcijskim posebnostima, vjerojatno je bio i najstariji prikaz hrvatskoga broda namijenjenog dugoj plovidbi.

Krčki jedrenjak, kako su ga stručnjaci kasnije prozvali, u međuvremenu je uništenjem građevine koju je krasio otišao u nepovrat, a tjeskoba i sram koji sam osjetio spoznajom da smo dozvolili da se izbriše tako važna stranica naše povijesti pomorstva i brodarstva potakla me da s još većim žarom prionem temi o kojoj prethodno i nisam znao previše, i u kojoj se niti danas, da budem iskren, osim u povjesničarskom i publicističkom smislu, baš ne osjećam “kod kuće”, zaključio je Josip Žgaljić.

Stare fotografije, dokumenti…

Monografija je, kako je u uvodno dijelu predstavila izvršna direktorica Glose, Ksenija Čulina, podjeljena u osam tematskih cjelina, a obuhvaća 164 stranice posebno bogatstvo kojih, osim naravno teksta, predstavlja i gotovo 150 vrijednih starih fotografija, slika, dokumenata i nacrta, najveći dio kojih do sad još nigdje nije bio objavljen.