Kubanska raketna kriza imala je svoj vrhunac u listopadu 1962. godine, s obzirom na to da je u 38 dana, koliko je trajala, prvi put ljudska civilizacija bila pred realnom mogućnošću potpunog uništenja. Prema američkim podacima, tih dana je više brodova pod jugoslavenskom zastavom bilo na Kubi.

Na 87. sjednici američkog Kongresa u dokumentu nazvanom »Investigation and study of the Administration, operation and Enforcement of the Export control Act of 1949.« objavljen je popis brodova iz komunističkih zemalja koji su bili uključeni u trgovinu s Kubom.

Kraj u rezalištima

Od siječnja do kraja kolovoza 1962. kubanske luke ticao je tanker »Iž« (Jugotanker, Zadar), koji je 22. ožujka 1962. bio u luci Cienfuegos u koju je doplovio iz sovjetske luke Tuapse 26. lipnja te 7. studenog s dolaskom iz New Orleansa. »Iž« je izgrađen 1960. godine u Brodosplitu za Jugotanker, a u splitsko rezalište je doplovio u siječnju 1982. godine.

Tanker »Jajce« (Jugotanker) je u tom razdoblju dvaput bio u kubanskim lukama: 26. srpnja u Santiagu u koji je doplovio iz Rostocka, i u kolovozu iz Kingstona. »Jajce« je izgrađeno 1930. godine kao »Kim« u brodogradilištu Armstrong, Whitworth & Co. Shipbuilders Ltd. u Low Walkeru (Newcastle) za Sturlungs Rederi A/S (menadžer Sverre Sturlung) iz Bergena. Godine 1935. mijenja ime u »James Hawson« (A/S Tank/Olsen & Ugelstad, Oslo), a 1947. kupuje ga jugoslavenska vlada i dodjeljuje Jugoslavenskoj slobodnoj plovidbi (Sušak) te mijenja ime u – »Jajce«. Bio je to prvi brod u floti Jugolinije (od 1950.) na motorni pogon (Sulzer 2 SCSA sa šest cilindara) koji je plovio brzinom od 11 čvorova. Početkom 1959. prelazi u novoutemeljenu kompaniju Jugotanker (Zadar). Njegovo rezanje započelo je 3. ožujka 1959. godine.

Tanker »Lendava« (Jugotanker) bio je 28. veljače u Santiagu s teretom iz Ventspilsa (SSSR). Tanker »Lendava« izgrađen je 1934. godine kao »Brajara« u brodogradilištu Goraverken u Gothenburgu za Rederi A/S Freikoll (menadžer L. G. Braaten) iz Osla. Postaje »Lendava« 1951. godine u floti zadarskog Jugotankera, a početkom listopada 1963. odlazi u splitsko rezalište.

»Kordun« (Jugooceanija, Kotor) bio je u Havani 15. siječnja s teretom ukrcanim u Trstu. Zanimljiva je sudbina ovog parobroda: izgrađen je 1918. godine kao »War Hind« (The Shipping Controller, manager R. Ropner & Co., London) u brodogradilištu Short Bros. u Pallionu (Sunderland); 1919. postaje »Grecian prince« (Prince Line, Newclastle), 1924. »Savannah« (Warren Line, Liverpool); 1926. »Nevesinje« (Dubrovačka plovidba Ivo Račić, Dubrovnik); 1930. »Coquinbo« (Braun & Blanchard, Valparaiso); 1932. »Valparaiso« (Cia Chilena Interoceanica, Valparaiso); 1935. »Princ Pavle« (Ante Babarović, Milna); 1942. mijenja ime u »Franka« (plovi za račun Ministry of War Transport, London od svibnja 1941. do travnja 1946.). Nacionaliziran je 1946. i dodijeljen Jugoslavenskoj slobodnoj plovidbi (Sušak) i postaje – »Kordun«, tri godine kasnije je u floti Jugolinije, a 1956. prelazi u flotu Jugoceanije iz Kotora. Izrezan je u listopadu 1959. u Hong Kongu.

Izravno iz Rijeke

»Kraljevica« (Kvarnerska plovidba, Rijeka) 23. siječnja u Havanu je doplovila izravno iz Rijeke. »Kraljevica« je izgrađena 1943. godine kao »Empire Nerissa« za Ministry of War transport (London) u poznatom brodogradilištu Harland & Wolff (Govan, Glasgow) te je bio naoružan i namijenjen plovidbi u konvojima. Prodan je 1949. i postaje »Daydown« (Claymore Shipping Co. Ltd., Cardiff). Pet godina kasnije postaje »Loch Don« (MacLay & MacIntyre Ltd., Glasgow). U floti Kvarnerske plovidbe je od 1959. kad postaje »Kraljevica«, a od 1963. je u floti Jugolinije. U rezalište u Splitu je brod otišao u lipnju 1966. godine.

»Kumrovec« (Kvarnerska plovidba) je u lipnju bio u luci Cardenas s teretom iz Trsta. »Kumrovec« je izgrađen 1928. godine kao »Nolisement« u brodogradilištu Northcumberland Shipbuilding Co. Ltd. u Howdon-on-Tyne za Nolisement S.S. Co. Ltd. (menadžer Morel Ltd.) iz Cardiffa. Devet godina kasnije postaje »Gluckauf« (Brenntag Brenstorff-Chemicalien Und Transport Gmbh; menadžer Hugo Stinnes) iz Hamburga, 1953. godine je produljen te mu je ugrađen motorni pogon, 1959. ulazi u flotu Kvarnerske plovidbe, a 1963. je u floti Jugolinije. Izrezan je u veljači 1966. u Splitu.

»Kvarner« (Kvarnerska plovidba) 18. ožujka je bio u Havani s teretom ukrcanim u Veneciji. »Kvarner« je izgrađen 1946. godine u brodogradilištu Kockums M.V. A/B u švedskom Malmou kao »Alida Gorthon«. U flotu Kvarnerske ulazi 1961. godine, 1963. preuzima ga Jugolinija, a 1977. Lošinjska plovidba. Nakon nasukavanja 1985. pred lukom Drač, odlazi u raspremu te je 1985. izezan u Splitu.

»Luka Botić« (Jadroplov, Split) je bio 14. veljače u Havani, a krenuo je iz Splita. »Luka Botić« je izgrađen 1960. godine u Brodosplitu i cijeli je vijek proveo u floti Jadroplova do kraja 1985. kada je otišao u pakistansko rezalište Gadani Beach.

»Marjan« (Kvarnerska plovidba) je bio početkom siječnja u Havani s teretom iz Trsta. Brod »Marjan« izgrađen je 1957. godine u Brodosplitu za Jugoliniju kao prvi brod na turbinski pogon u floti riječkog brodara, već sljedeće godine je u floti Kvarnerske plovidbe, a 1963. ponovno je u floti Jugolinije. Četiri godine kasnije postaje »Splendid Sun« u floti panamske kompanije Marine Transocean Ltd., a deset godina kasnije postaje »Endi« u floti panamske kompanije Shipping & Financial S.A. Iste godine mijenja ime u »Azim«. U veljači 1979. je izrezan u španjolskoj Sevilli.

»Matija Gubec« (Maritenia Shipping Co.,Schaan/Jadroplov, Split) ticao je Havanu 12. veljače s teretom iz Khersona (SSSR). »Matija Gubec« izgrađen je 1944. godine kao »Willowdale Park« u West Coast S.B. Ltd., u Vancouveru kao tanker za Steamship Co. Ltd. iz Vancouvera, da bi dvije godine kasnije vijao norvešku zastavu kao »Georgia« (Skibs A/S Songdal, Kristiansand). Tek 1955. godine pretvoren je u brod za prijevoz suhih tereta, a 1957. postaje »San Polo« (Lloyd Veneziano S.p.A., Venezia). U flotu Jadroplova ulazi 1959. godine, a 1967. prodan je kompaniji Mitsui & Co iz Osake koja ga šalje odmah u svoje rezalište u Sakai.

Riječki potpis

»Moslavina« (Jugooceanija) je 23. kolovoza bila u Havani s teretom iz Khersona. Brod je izgrađen 1961. godine u riječkom brodogradilištu »3. maj« i cijeli je svoj vijek proveo u floti crnogorskog brodara, dok u listopadu 1986. nije izrezan u Bangkoku.

»Šibenik« (Kvarnerska plovidba) je bio 18. svibnja u Havani s teretom iz Marseja. Turbinaš »Šibenik« izgrađen je 1957. godine u riječkom brodogradilištu »3. maj« za Jugoliniju, 1958. odlazi put Kvarnerske plovidbe, a 1963. ponovo je u floti Jugolinije administrativnom odlukom savezne vlade. Zadržao se u flotama riječkih brodara samo deset godina – 1967. prodan je grčkoj kompaniji Autolykos Cia de Vapores S.A. (Ithaca) i postao »Mastro Stelios«. U studenom 1971. žureći upomoć grčkom brodu »Crysovalandou« koji je na rijeci Pussur naletio na minu, u Bengalskom zaljevu, nalijeće na tri mine kod sidrišta luke Chalna. Posada je evakuirana, a brod je legao na dno na plićini tako da mu je lijevi bok bio na površini. Tijekom godina je izrezan.

»Zeta« (Jugooceanija) doplovio je u Havanu 26. siječnja iz Trsta i 18. kolovoza iz Khersona. Brod je izgrađen 1958. godine u brodogradilištu »3. maj« u Rijeci i cijeli je svoj plovidbeni vijek odradio pod istim imenom i vlasnikom. Izrezan je u lipnju 1989. u rezalištu Sachana.

Nešto kasnije, 1963. godine, prema Kubi su plovili i brodovi »Promina« i »Trebišnjica« Slobodne plovidbe iz Šibenika, a zanimljivo je da se upravo »Trebišnjica« nasukala 17. srpnja 1963. na Hogsty Reef (sjeverno od Cabo Maysi) na Kubi i tamo zauvijek ostala.

Zanimljivo je da se na popisu nalaze i neki brodovi koji su kasnije vijali jugozastavu: »Atlantic Air« (panamska zastava, Atlantic Freighters Ltd., Monrovia/Stavros Livanos, Chios) kasnije prodan i postao – »Matija Ivanić« (Jadroplov, Split) koji je doplovio 22. siječnja 1962. u Havanu iz Liverpoola. »Otto Banck« koji je postao »Muo« (Lovćen brodarsko poduzeće, odnosno Jugooceanija), »Trevose«, kasnije »Olga Topić« (Slobodna plovidba Topić d.d., Sušak) odnosno »Kosmaj« (Jugoslavenska slobodna plovidba, Sušak/Jugolinija); »Durham Trader«, kasnije »Miho Pracat« (Atlantska plovidba, Dubrovnik) te jedan brod, »Lorenzo Marcello«, koji je 1937. godine bio u floti Societa Fiumana di Navigazione, Fiume.