Foto Marko Gracin
Imamo registrirana 2.392 obrta u djelatnosti ribarstva, čulo se na 27. Susretu ribara u Zadru
povezane vijesti
Prema podacima Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva, u Republici Hrvatskoj u rujnu 2024. godine djelatnošću ribarstva bavilo se 2.392 obrta.
Broj obrta koji se bave djelatnostima ribarstva, ribolova i morskog ribolova, akvakulture i morske akvakulture u odnosu na rujan prethodne godine smanjio se za 4 obrta ili 0,17 %, a u odnosu na prethodni mjesec povećao se za 2 obrta ili 0,08 %.
„Ribarstvo je strateška gospodarska grana, izuzetno teška i zahtjevna i sada već godinama izložena višestrukim izazovima, a novi su stalno pred nama.
Zato je važno za cijelu djelatnost da Ceh za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore ostane jednako utjecajan i aktivan, a Susret ribara jednako važno i nezaobilazno događanje za sve ključne u sektoru.
Upravo podrška samih ribara radu Ceha i samom Susretu ključni su za uspjeh njihovih inicijativa i aktivnosti.
Siguran sam da će i skorašnji predstojeći Susret već tradicionalno, 27. put zaredom, okupiti nekoliko stotina ribara iz cijele Hrvatske, uz domaćinstvo Obrtničke komore Zadarske županije“, ističe predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.
Naime, Hrvatska obrtnička komora će od 10. do 12. listopada 2024. u Zadru okupiti hrvatske ribare, zakonodavce, predstavnike nadležnih tijela te sve ključne dionike u ribarstvu u raspravama o aktualnostima u sektoru te brojnim predavanjima i panelima, a domaćin je Obrtnička komora Zadarske županije.
Rasprave će obuhvaćati teme poput pregleda stanja u hrvatskom i lokalnom ribarstvu i marikulturi, inspekcijskog nadzora u ribarstvu, ali i novitete poput mIzvješća te pregleda mogućnosti financiranja u sektoru iz EU fondova, koje će okupljenima predstaviti Uprava ribarstva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Okupljeni će moći sudjelovati i u nizu stručnih predavanja koji će obrađivati utjecaj klimatskih promjena na biologiju mora, dekarbonizaciju i zelenu tranziciju malog priobalnog ribarstva kroz EU fond te brojna druga pitanja.
„Imamo sugovornika i svoju Upravu, s kojom komuniciramo o svojim problemima, ribari imaju posebnu pažnju u paketima mjera i odgovorima na krize.
Nažalost, ribari imaju i puno izazova. Živjeti od mora je samo po sebi surovo i važan segment hrvatskog gospodarstva, ali i naše tradicije i kulture.
Ozbiljno shvaćamo svoju obavezu i odgovornost – zastupati interese naših ribara – te ćemo i prilikom ovog Susreta, kao i svake godine, formulirati i uputiti zahtjeve za unapređenje struke nadležnim tijelima i intenzivno raditi na njihovom provođenju“, najavljuje predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a Stjepan Nedoklan.