OPASNO MORE

Šibensko groblje brodova. Oko Punte Planka stradalo je mnoštvo brodova i pomoraca

Danilo Prestint

Foto NN

Foto NN

Prema nekim podacima tijekom povijesti u šibenskom akvatoriju stradalo je preko 800 brodova i oko 10 tisuća pomoraca. Podmornice su torpedirale mnoge brodove tijekom rata, a mnogi od njih stradali su uslijed nasukavanja, sudara, ratnih djelovanja i brodoloma



Prema nekim podacima na području mora oko Šibenika, pogotovo oko rta Ploča (poznatijeg kao Punta Planka) stradalo je u povijesti preko 800 brodova i oko deset tisuća pomoraca.


Ti podaci čine se pretjeranima, ali ostaje činjenica da je to područje mora – groblje brodova.


Žrtve podmornica


Putničko-teretni parobrod »Kupa« (Societa in Azioni Ungaro-Croata di Navigazione Marittima a Vapore, Rijeka) izgrađen je 1912. u brodogradilištu Hall, Russel & Co. Ltd. u Aberdeenu (Aberdeen Ironworks), a 29. prosinca 1915. godine, dok je plovio u pratnji razarača »Dinara«, torpedirala ga je francuska podmornica »Archimede« kod rta Planka. Nije odmah potonuo, već je doplutao do obale i nasukao se bokom na pličinu… Proglašen je potpunim konstruktivnim gubitkom. Poginuli su dva strojara i – kuhar.




Istu sudbinu doživio je na istom mjestu još jedan putničko-teretni parobrod istog vlasnika: »Zagreb« je, najprije 28. veljače 1916. u blizini Rogoznice izbjegao torpeda nepoznate podmornice, a onda ga je 14. siječnja 1917. torpedirala i potopila nepoznata podmornica. Parobrod je izgrađen 1892. godine u brodogradilištu Grangemouth Dockyard Co. (Alloa). Prilikom potonuća stradali su prvi časnik palube Ahil Tuhtan i drugi časnik palube Remo Adamić.


Kod Primoštena je 30. lipnja 1918. godine torpediran putničko-teretni parobrod »Vila« (kap. Niko Gamulin). Taj parobrod je 1890. godine naručio brodovlasnik Serafin Topić iz Visa u njemačkom brodogradilištu Howaldtswerke u Kielu, a u trenutku torpediranja bio je u floti Dalmatie. Godinama se torpediranje pripisivalo talijanskoj podmornici »F-7« (potopila je parobrod »Euterpe« kod Paga), ali otkriveno je da je parobrod torpedirala britanska podmornica »E-21« pod zapovjedništvom poručnika Carlyona Brittona, bez ikakva upozorenja (uobičajeno je u to doba bilo upozoriti žrtvu). No, ni talijanska podmornica nije bila nevina: navodno je ispalila dva torpeda na austrougarsku torpiljarku »85F« koja je spašavala brodolomce, ali nije imala uspjeha te su je torpiljarka »Tb-12« i hidroavion »K172« uspjeli prisiliti na bijeg…



Austrougarski brod bolnica »Elektra«, kod rta Planka, pogodila je francuska podmornica »Ampere« (zapovjednik Henry Devin) 18. ožujka 1916. godine. Parobrod je izgrađen 1884. u Arsenale del Lloyd Austriaco u Trstu za Societa di Navigazione a Vapore del Lloyd Austro Ungarico iz Trsta. Godine 1914. preuređen je u brod-bolnicu. Austrougarska vlada je, odmah nakon torpediranja, uputila protest ambasadama SAD-a i Španjolske u Beču: »U 9.40 sati, 18. dana tekućeg mjeseca, nedaleko od Šibenika pri lijepom i sunčanom vremenu neprijateljska podmornica ispalila je dva torpeda na brod bolnicu »Elektra« bez upozorenja. Brod je pogođen jednim torpedom i znatno oštećen. Stradala je jedna bolničarka, tri su ozlijeđene (dvije teže), a jedan je mornar nestao. Ime broda bolnice, kojim upravlja Societa Austriaca della Croce Rossa, jasno je istaknuto i uredno najavljeno neprijatelju, a brod je bio označen po zahtjevima međunarodne konvencije. Zbog toga Vlada energično protestira na ponašanje podmornice koja ne samo da je prekršila konvenciju već je počinila i zločin prema čovječnosti…« Brod je 1916. vraćen vlasniku, dvije godine kasnije je u floti Societa di Armamento Oceania iz Trsta, a 1921. podiže jugoslavensku zastavu (Oceanija, Sušak). Brod je poslan u rezalište 1923. godine.


Talijanski naoružani parobrod »Ninuccia« (vlasnik Giuseppe Gavarone iz Genove) torpedirala je, granatirala i potopila 28. siječnja 1942. godine britanska podmornica »HMS Thorn« (poručnik R. G. Norfolk) kod rta Planka. Parobrod je izgrađen 1910. godine kao »Bampton« (Tatem Steam Navigation Co., Cardiff) u brodogradilištu Richardson Duck u Thornabyju. Podmornica je ispalila pet torpeda, samo je jedan pogodio pa je brod dokrajčen topovskom vatrom. Plovio je iz Splita za Rijeku.


Britanska podmornica »HMS Triumph« je 23. rujna 1941. torpedirala i potopila njemački parobrod »Luvsee« (vlasnik Albert Koppen, Hamburg) pet nautičkih milja zapadno od Šibenika. Parobrod je izgrađen 1898. godine kao »Earlswood« (Constantine, Pickering & Co., Middlesbrough) u brodogradilištu Robert Craggs & Sons u Middlesbroughu (Dents’s Wharf).


Parobrod »Daniel Erno« (Ungaro Croata), izgrađen 1896. godine u brodogradilištu Gourlay (Bros and Co. u Dundeeu), 12. veljače i 5. travnja 1916. izbjegao je kod rta Ploča torpedne napade.


Navečer 5. listopada 1942. napadnuta su torpedima dva broda: »Eneo« (izgrađen kao »Maros« 1907. u brodogradilištu, Marco U Martinolich u Malom Lošinju) pod talijanskom upravom je u plovidbi torpedirala britanska podmornica »HMS Safari« (P-211) kod Punta Sebenico Vecchio (rt Grebaštica kod Šibenika), brod je oštećen, a popravci su obavljeni u Šibeniku (kasnije plovi kao njemački »Uj-6025«, a potonuo je 8. travnja 1944.). Drugi brod nepoznatog imena uspio je sigurno uploviti u Rogoznicu. Četiri dana kasnije bilježi se novi podmornički napad kod rta Ploča: na talijanski parobrod »Giuseppe Magliulo« (izgrađen 1917. kao »Kishini Maru No. 3« u brodogradilištu Matsuda u Osaki) koji je pratila torpiljarka »T-5«.



Kod rta Ploča 10. i 12. veljače 1943. nepoznata podmornica izvršava bezuspješni napad na dva konvoja: prvi na parobrod »Totonno« (izgrađen 1899. kao »Curacao« u brodogradilištu Rijkee & Co., Rotterdam; vlasnik Umberto d’Amato, Torre del Greco) koji je pratila ophodna torpiljarka (topovnjača) »Ernesto Giovannini« (izgrađena 1922. u Napulju, pri kapitulaciji Italije bila je bazirana u Splitu, uspjela izbjeći njemačko zarobljavanje, plovila do 1950. godine), a drugi na konvoj od četiri parobroda u pratnji torpiljarke »T-5«.


Partizansko topništvo 30. rujna 1943. godine pogađa parobrod »Dea Mazzella« (porinut kao »War Rock«, a dovršen kao »Syrian Prince« 1919. godine u brodogradilištu J. L. Thompson & Sons u North Sandsu) kod Šibenika, a podrtinu broda torpedira 4. listopada poljska podmornica »Sokol«.


Kobne nesreće


Putničko-teretni parobrod »Valona« (rekviriran u službu Kriegsmarine K. u. K.), naoružan kao prateći i protupodmornički brod (izgrađen 1911. kao »Grenland« u brodogradilištu Porsgrund M. V. u Porsugrundu, od 1913. u floti Ungaro-Croate) nasukao se 14. listopada 1918. na otok Smokvica kod Šibenika.


Parobrod »Sebenico« (porinut kao »Hungaria« 1916. u Malom Lošinju, dovršen 1922. u Monfalcone za Jadransku plovidbu d.d., Sušak) pod njemačkom upravom, u plovidbi uz obalu otoka Murter, 19. listopada 1943. teže je oštećen u granatiranju partizanskog obalnog topništva.


Parobrod »Meleda« (izgrađen 1913. kao »Velebit« u brodogradilištu M. U. Martinolić Malom Lošinju za Austrijsko parobrodarsko društvo na dionice Dalmatia) u veljači 1944. imao je sudar u šibenskoj luci i potonuo. Izvađen je i izrezan nakon rata.


Obalni parobrod »Albania« (izgrađen 1909. u Arsenale del Lloyd Austriaco u Trstu kao »Scutari«) pod njemačkom kontrolom potopljen je u Šibeniku 1944. godine.


Parobrod »Adelsberg«, u najmu austrijske vojske, nakon udara o minu 20. lipnja 1916. godine potonuo je u Drveničkom kanalu u plovidbi Split – Rijeka.


Putničko teretni dvovijčani parobrod »Milano«, pod njemačkom upravom (izgrađen 1913. u Cantieri Navali Riuniti, Muggiano za Societa Nazionale Servizi Marittimi iz Rima) 1944. potonuo je u bombardiranju Šibenika (1952. izvađen i izrezan).


Motorni brod »Borak« (izgrađen 1952. kao »Izvor« u Rijeci) 21. listopada 1999. godine doživio je brodolom jugozapadno od otoka Zlarina u plovidbi Koromačno – Solin s teretom cementa. Stradali su zapovjednik Valter Cimera i Stjepan Španić.


Trojarbolni škuner s pomoćnim dizelskim motorom »Virtus«, pod njemačkom upravom, stradao je (granatiran) 27. ožujka 1944. godine kod otoka Tijat (Šibenik). Izgrađen je kao »Zwollerkaspel« 1919. u brodogradilištu Scheeps Werf Firma J. Smit & Zoon u Foxholu/Groningen. Kasnije: »Slotermeer«, »Raymonde Naval«, »Sissie«; od 1930. – 1935. u floti Adria S. A. di Navigazione, Fiume.


Austrougarski parobrod »Galatea« 14. travnja 1908. godine potonuo je uz obalu u Šibeniku. Izgrađen 1872. u brodogradilištu Arsenale del Lloyd Austriaco u Trstu za Societa di Navigazione a Vapore del Lloyd Austro Ungarico iz Trsta. Izvađen je 1909. godine i izrezan u Trstu.


Drveni motorni brod »Giuseppe Solimano« (S. A. Cantieri di Legino, Savona) nasukao se prvog svibnja 1926. godine kod Šibenika u plovidbi Margherita di Savoia – Venezia s teretom soli. Izgrađen je 1924. godine za potrebe brodogradilišta.


Trgovački brod »Ferdinando« (izgrađen 1948. u brodogradilištu A. Cecchetti, Civitanova kao »Adriano Cecchetti«) 11. siječnja 1972. izgorio je i potonuo kod Šibenika.


Putnički parobrod »Enrico Baroni«, pod talijanskom upravom (izgrađen 1902. u brodogradilištu Wigham Richardson & Co. Ltd. u Walker-on-Tyne kao »Godollo«, kasnije »Zagreb«) prvi put je potopljen u rujnu 1943. u Splitu, a drugi put 17. travnja 1944. u Šibeniku. Spašen te je plovio u floti Jadrolinije kao »Dalmacija« i »Cres« do 1967. godine (rezalište Split).


»T-5«


»T-5« je bio jedan od rijetkih ratnih brodova koji je preživio oba svjetska rata: izgrađen je 1915. u brodogradilištu Danubius u Kraljevici pod oznakon »Tb87F« za austrougarsku mornaricu. U Jugoslavenskoj kraljevskoj mornarici plovi pod oznakom »Tb87«. Zarobila ga je u Splitu Italija 1941. te nastavlja ploviti kao »T-5« do kapitulacije Italije, u rujnu 1943. vraćen je Jugoslaviji na Malti, ali nastavlja ploviti za Royal Navy. Tek 1949. ulazi u sastav JRM-a kao ophodni brod oznake »PBR-92 Cer«. Izrezan je 1963. godine.


»Izvor«


»Izvor«, motorni brod za opći teret/vodonosac, izgrađen je 1952. godine u riječkom brodogradilištu »3. maj« za Jadransku slobodnu plovidbu kao novogradnja 285. Bio je dug 41,87 metara i širok 7,52 metra, a pogonio ga je dizelski motor Alpha B&W izgrađen u Copenhagenu brzinom od devet čvorora. Iste godine plovi za Vojnu poštu 3234 Rijeka, od 1955. je u floti Kazneno popravnog doma Rab, 1982. kupuje ga Skupština općine Korčula, a 1992. je u floti RPT Lovište, Poljoprivredno i uslužna zadruga, Lovište. Dvije godine kasnije u sastavu je Poduzeća Anteplov iz Privlake (vlasnik Ante Jureško), a 1997. postaje »Borak« (Poduzeće Anteplov, Zadar).


»Zwollerkarspel«


Godina: 1919.


Tip: trojarbolni škuner s pomoćnim motorom (dvocilindrični dizelski motor Goedkoop od 130 KS)


Porinut kao: »Navis IV«


Brodogradilište: Scheeps Werf Firma J. Smit & Zoon, Foxhol/Groningen


Grt: 382 t; nrt: 278 t; dwt: 600 t


Vlasnik: N. V. Commerciele Maatschappij tot Exploitatie van Vaartvigen, Amsterdam


– 1922. – »Slotermeer« – N. V. Industrieele Handel & Scheepvaart Maatschappij, Rotterdam


– 1922. – Veenkoloniale Bank Voor Hypotheek en Scheepsverband N. V., Sappmeer/Groningen


– 1923. – »Raymonde Naval« – Naval Reederei A. G., Hamburg


– 1927. – »Sissie«


– 1928. – Atwater Shipping Co G.m.b.H., Hamburg


– 1930. – Adria S. A. di Navigazione, Fiume


– 1931. – »Virtus« – B. & G. Apollonio, Trieste/Piran


– 1943. – Schiffahrts-Abteilung


Sudbina: potopljen 27. ožujka 1944. kod otoka Tijat


Ostalo


– 18. ožujka 1944. godine bombardiran je i potopljen kod Šibenika motorni jedrenjak »Giacomo S.«, izgrađen 1942. godine


– 21. svibnja 1941. godine udara o minu u vodama Zlarina parni tegljač »Gladiator«, izgrađen 1915. godine, u plovidbi Šibenik – Brindisi


– 14. veljače 1944. parobrod »Guido Brunner« (D. Tripcovic & Co., Trieste) u plovidbi Trieste – Split potopljen kod rta Planka


– Parobrod »Marino« (bivši »Solin«) u rujnu 1943. isplovio iz Šibenika i – nestao


– Gulet »V.268« (bivši »Primo«, izgrađen 1881., vlasnik S. A. Luxardo, Zadar), 16. prosinca 1943. potopljen kod Murtera


– 29. siječnja 1944. trabakul »Roma« (izgrađen 1909.) granatiran kod Rogoznice


– 10. prosinca 1969. brod »Proleterka« (Jadrolinija) nasukao se na hrid Mišine kod Murtera. Odsukan i poslan u rezalište