Oštro je vjetar koji puše iz pravca juga, a prisutan je prvenstveno na otvorenom moru. Nije pod utjecajem obalnog terena, već slijedi smjer izobara, linija koje povezuju točke jednakog tlaka zraka. Uvjet mu je približavanje primarne ciklone Jadranu iz pravca sjeverozapada ili zapada…
povezane vijesti
Ruža vjetrova na našem moru je iznimno bogata no malobrojni znaju prepoznati baš sve vjetrove, a još ih manje zna sve njihove nazive. Najčešći su vjetrovi bura, jugo i tramuntana, no osim ta tri vjetra vrlo često puše još nekoliko koji nose nazive koje zapravo svi znaju smo što većina nije baš sigurna odakle točno pušu.
Donosimo vam nekoliko, upravo takvih vjetrova, s njihovim nazivima i smjerovima odakle pušu.
Burin ili kopnenjak (noćnik), vjetar je koji nastaje zbog temperaturne razlike između kopna i mora. Suprotno maestralu, javlja se noću, najčešće iz pravca NE, no lokalno ga susrećemo od ENE do E. Nikada ne dopire dalje od 15 nm od kopna.
Grego, premda puše iz istog smjera, nije isto što i bura. To je umjeren do jak vjetar koji donosi suho, vedro i hladno vrijeme. Ime duguje smjeru iz kojeg puše, a dolazi iz zemalja kojima je Grčka na NE strani (grego = grčki). Od ostalih naziva za ovaj vjetar kod nas srećemo gregal, gregulin, gregalada i regalun.
Levanat je vjetar sa istoka. Rijetko je jak, a češće umjeren. Uglavnom puše uz oblačno, vlažno i kišovito vrijeme. Ime mu je vezano uz stranu svijeta jer na talijanskom levante znači istok. Ostali naši nazivi za taj vjetar su levant, levantar, levantarun, levantin, levantora, livanat i lavanat.
Oštro je južni vjetar. Ime mu dolazi iz latinskog jezika od riječi auster što znači jug. Ostali nazivi koje naš narod upotrebljava za taj vjetar su loštrac i loštracina. Puše iz pravca S, a prisutan je prvenstveno na otvorenom moru. Nije pod utjecajem obalnog terena, već slijedi smjer izobara, linija koje povezuju točke jednakog tlaka zraka. Uvjet mu je približavanje primarne ciklone Jadranu iz pravca NW ili W.
Pulenat ili punenat je vlažan zapadni vjetar umjerene jakosti. Korijen naziva mu leži u talijanskom jeziku, a dolazi od riječi ponente, što znači zapad, a isto tako i zapadni vjetar. Zna uzbibati more na vanjskim stranama otoka i u kanalima položenima u pravcu E – W. Najčešće se javlja u proljeće, no zapuše i zimi. Ponekad zna biti i jak (pulentada), a tada donosi svježe i promjenjivo vrijeme. Ljeti je pak, znak lijepog vremena, kad se najčešće stopi s maestralom.
