Navigare necesse est ili ploviti se mora… Hrvatski pomorci generacijama na svim svjetskim morima potvrđuju ovu izreku. Međutim, kako se »ploviti mora« tako valja sačuvati i ono izvorno, naše, dakle, domaću pomorsku, ribarsku i brodograđevnu baštinu. A što, pokazuje praksa, nije nimalo lako.

Da je krajnje vrijeme da se po pitanju zaštite vrijednog nasljeđa treba nešto napraviti, prije desetljeća i pol pokazala je grupa entuzijasta iz čijeg je djelovanja, ustvari u prilično kratko vrijeme, izrastao niz projekata u tom smjeru, ali i činjenica da je stanovništvo senzibilizirano za svoju tradiciju kao i da su umijeće gradnje i plovidbe tradicijskim barkama Kvarnera i umijeće plovidbe latinskim i oglavnim jedrima duž hrvatske obale uvršteni na popis nematerijalnih kulturnih dobra Republike Hrvatske.

U 2024. godini obilježeno je, tako, 15 godina sustavnog očuvanja i revitalizacije pomorske baštine na Kvarneru i Istri i 10 godina rada i djelovanja Koordinacije udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre. O tome što je učinjeno dobro, a na čemu bi još trebalo raditi u ovom području, razgovarali smo s Robertom Mohovićem, redovitim profesorom na Pomorskom fakultetu u Rijeci, i spiritus movensom inicijative da se pomorska baština Kvarnera spasi i valorizira na pravi način.

Sustavni pristup

Robert Mohović istaknuo je kako s inicijativama ove grupe entuzijasta ništa nije počelo, niti će završiti, pa stoga treba odati veliko priznanje svim onim povjesničarima, muzeolozima, brodomaketarima, brodograditeljima i općenito zaljubljenicima u pomorsku baštinu, koji su u području istraživanja, prezentacije i očuvanja pomorske baštine kroz povijest učinili vrlo mnogo.

Robert Mohović

– Imajući u vidu stanje u području očuvanja, ali i prezentacije i revitalizacije pomorske baštine na kojoj je jedna grupa entuzijasta s Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci na čelu s profesorom Dinkom Zorovićem radila od 2000. godine, a radili su na obnovi broda »Uragan«, izradi replike jarbola brigantina, izlaganju riječkog torpeda, postavljanju pomorskih artefakata u prostor i slično, postalo je jasno da bez sustavnog pristupa ovoj tematici neće biti moguće učiniti više. Uvidjelo se da sporadični pristupi nisu dovoljni, kazao je Mohović.

Podsjetio je kako je nekako s razvijanjem te spoznaje 2009. u Mošćeničkoj Dragi organizirana 1. smotra i regata tradicijskih barki na jedra, danas Mala barka – Štorija od mora. Iako ovo nije prva regata tradicijskih barki na Kvarneru, naime, prva nazvana Krčka jedra je održana u Krku 1998. godine, a 2006. održana je slična regata i u Rovinju i u Istri, ovaj događaj je odjeknuo i zainteresirao javnost. Uslijedio je poziv na Sajam Nautike u Rijeci krajem rujna 2009. Osim što su na sajmu sudjelovale posade s tradicijskim barkama, te je organizirana revijalna regata, s organizatorima je dogovoreno održavanje okruglog stola »Očuvanje i revitalizacija pomorske (maritimne) baštine« na kojem su sudjelovali govornici s područja Kvarnera i iz Istre, kako entuzijasti tako i stručnjaci iz relevantnih institucija.

– Ovaj okrugli stol smatramo simboličkim početkom sustavnog očuvanja i revitalizacije pomorske baštine na Kvarneru i u Istri. Naime, donijeli smo niz zaključaka o tome što treba napraviti na očuvanju baštine i plan kako dalje.

Definirano je, dakle, kako su hrvatska jadranska kultura i njena afirmacija nezamislive su bez valorizacije i revitalizacije baštine vezane uz more, kao i da samo sustavni pristup uz dugoročno planiranje sredstava može polučiti željene efekte.

Jakov Karmelić, Iris Bruketa, Robert Mohović, Tea Perinčić i Dani Mohović / Foto: David K.

Stoga je zaključeno kako treba raditi na očuvanju postojećih brodova i brodica, njihovoj obnovi te izgradnja replika povijesnih plovila, potom osmišljavati događanja koji su vezani na valorizaciju maritimne baštine, kontinuirano istraživati, prezentirati i educirati, ali i osmisliti načine prezentacije, popularizacije i isticanja značenja ideje očuvanja i revitalizacije maritimne baštine kao dio hrvatskog identiteta.

Inače, zbog činjenice da su tradicijske brodice u velikoj opasnosti od potpunog iščezavanja, jedan od najvažnijih ciljeva bio nam je očuvati postojeće brodice koje još uvijek imaju autohtonu vrijednost te ih obnoviti te izgraditi replike povijesnih plovila. Ujedno smo željeli naći načina da vlasnike takvih plovila potaknemo da barke očuvaju i obnavljaju. Isto tako, jedan od također vrlo važnih ciljeva je bilo razvijati ove projekte u okviru pomorskih muzeja i zbirki i drugih ustanova i udruga koje se bave očuvanjem maritimne baštine, podsjetio je naš sugovornik.

Korak naprijed

Dodaje i kako se već tada shvatilo da bi velik korak naprijed bilo uvrštenje tradicijskih plovila na listu hrvatske kulturne baštine. Ali i kako je, upravo da bi baština zaživjela u suvremenom okruženju, važno da se organiziraju smotre i regate tradicijskih plovila, ali i da se, ovakve manifestacije uključe u turističku ponudu i brendiranje destinacija. Cilj je isto tako bio kroz predavanja, demonstracije i radionice tradicijskih vještina lokalno stanovništvo »vratiti« morskoj baštini.

Interpretacijski centar pomorske baštine otoka Krka u Krku / FOTO ARHIVA KOORDINACIJE

Tada još neformalna Koordinacija je, osim toga, 2011. u suradnji s Udrugom ProTorpedo bila suorganizator manifestacije »Oživimo mrtvi kanal«, a koja je bila preteča »Kvarnerskog festivala mora i pomorske tradicije – Fiumare« koji se u Rijeci održava kontinuirano od 2012. Fiumare je, pak, postao jedan od najvećih manifestacija ove vrste u Hrvatskoj.

Na inicijativu Koordinacije, uz nosioca organizacije Primorsko-goransku županiju, te TZ-ove, gradove i općine realiziran je projekt sudjelovanja tradicijskih barki na Festivalu mora i mornara u Brestu 2012. u Francuskoj. Nastup u Brestu je bio vrlo zapažen te je polučio velik interes javnosti i medija u zemlji i u Francuskoj. Ovaj projekt je, reći će profesor Mohović, pružio pravu vidljivost »pokretu« za očuvanje i revitalizaciju pomorske baštine.

Nakon toga su došli međunarodni projekti koji su omogućili dobivanje sredstava i realizaciju konkretnih aktivnosti poput projekata Mala barka i Mala braka 2: Očuvanje pomorske baštine Sjevernog Jadrana koji su se provodili unutar programa suradnje Interreg V-A Slovenija-Hrvatska.

Mala barka postala je na neki način sinonim za očuvanje i revitalizaciju tradicijske pomorske baštine, posebno na Kvarneru i u Istri. Nakon njih dolaze projekti Arca Adriatica i AdriPromTour. Vodeći partner u svim ovim projektima bila je Primorsko-goranska županija, a jedan od partnera i TZ Kvarnera, kao i Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka.

– Ovi projekti su nam omogućili realizaciju konkretnih aktivnosti, dali dodatnu vidljivost te potakli i ostale. Tako da je osim navedenih projekata veliki broj primorskih jedinica lokalne samouprave realizirao projekte vezane uz pomorsku baštinu na svom području kroz sredstva LAGUR-ova ili drugih fondova, pojasnio je naš sugovornik.

Okrugli stol na sajmu Nautica Rijeka 2009.

Kroz ove projekte su, naime, povučena značajna sredstva iz koji su realizirani interpretacijski centri maritimne baštine, obnovljene barke i obnovljen lošinjski loger »Nerezinac«, održan veliki broj manifestacija temeljen na pomorskoj baštini i slično.

Realizacija projekata je ostvarila i sinergijske učinke s turističkim gospodarstvom obzirom da su postavljene markacije baštinskih točaka s interpretacijskim tabelama, modelirano je 10 zajedničkih turističkih prekograničnih itinerara, koji će se dalje razvijati i prilagođavati, izrađene su slikovnice, brošure, razglednice, letci i mobilna aplikacija. Kroz projekte su uspostavljene i baze pomorske baštine i virtualni muzeji www.malabarka.eu i www.arcaadriatica.eu. Zajedničkim radom na ovim projektima TZ Kvarnera ustanovila je brend Kvarner Maritime Heritage.

Obnova starih barki

Što se, pak, tiče obnove starih barki, ona, dodaje Mohović, ustvari nije bila nimalo jednostavna jer je trebalo pronaći malobrojne brodograditelje koji bi izveli radove.

– A osim obnove barki, Pomorski i Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci izradili su tehničke opise i tehničko snimanje te su izrađeni nacrti kako bi se u budućnosti po potrebi mogle izraditi replike ovih tradicijskih barki. Obnova je i dokumentaristički snimljena.

U suradnji Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka s udrugama i Tehničkom školom Rijeka pokrenuta je Akademija tradicijskih pomorskih zanata i vještina u čijem su sklopu održavane radionice tradicijske brodogradnje, a izrađena je i jedna nova tradicijska pasara prema nacrtima pasare iz 1939. s učenicima smjera brodogradnje u Tehničkoj školi Rijeka. Isto tako, za osnovce i na manifestacijama su organizirane radionice tradicijskih pomorskih zanata i vještina. A možda i najsloženija aktivnost u ovim projektima bila je obnova lošinjskog logera »Nerezinac« koji je pretvoren u jedinstveni primjer plovećeg muzeja.

Osnivanje Koordinacije u Mošćeničkoj Dragi 2014.

Osim obnove trupa broda i brodskih sustava bilo je potrebno rekonstruirati autentičnu snast logera što je bio poseban izazov.

Naime, autentičnom snasti nije kod nas opreman ni jedan tradicijski jedrenjak više od sto godina, ukazao je Mohović.

Podsjetio je i kako su uređena četiri interpretacijska centra, i to Interpretacijski centar ribarske i pomorske baštine »Kuća od mora« – Ekomuzej Mošćenička Draga u Mošćeničkoj Dragi, Interpretacijski centar pomorske baštine otoka Krka u Krku, Plovni interpretacijski centar lošinjske pomorske baštine – lošinjski loger »Nerezinac«, Interpretacijski centar maritimne baštine »DUBoak« u Malinskoj te obnovljen Interpretacijski centar »Batana« u Rovinju.

Međutim, kao što je navedeno, na Kvarneru su i van ovih projekata, realizirani projekti vezani uz pomorsku baštinu u Lovranu, Crikvenici, Jadranovu, Baški, Malom Lošinju, Malinskoj, Kostreni, Loparu, Rabu, Kraljevici, Bakru, Selcu, Klenovici i Cresu.

Predstavnici ovog može se reći »pokreta« s Kvarnera i Istre, osim na svojim manifestacijama, daju podršku i sudjeluju na manifestacijama vezanim uz očuvanje pomorske baštine Latinsko idro u Murteru, Regata za dušu i tilo u Betini, Dani u Vali u starom Gradu na Hvaru, Hvar – metropola mora u gradu Hvaru, Rota Palagruzona u Komiži i Zadarska koka u Zadru. Hrvatsku pomorsku baštinu također je prezentiraju na festivalima mora u Brestu, Morbihanu i Setteu u Francuskoj, te regatama tradicijskih barki u Veneciji, Piranu i Izoli.

Dvodnevna konferencija

Dosadašnjih 15 godina djelovanja na neki je način lani bilo zaokruženo organizacijom prve konferenciji o očuvanju i interpretaciji pomorske baštine Hrvatske održanoj u sklopu Festivala fiumare 2024.

Ova dvodnevna konferencija održana je 12. i 13. rujna prošle godine pod nazivom »15 godina sustavnog očuvanja i revitalizacije pomorske baštine na Kvarneru i Istri i 10 godina rada i djelovanja Koordinacije udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre«, a domaćin joj bio Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka.

Akcija Oživimo Mrtvi kanal 2011.

Organizatori konferencije bili su Koordinacija te Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, odnosno organizacijski odbor u sastavu Robert Mohović, Tea Perinčić, Jakov Karmelić i Iris Bruketa. U Rijeku su stigli i brojni gosti iz Dalmacije koji su također predstavili svoje realizirane projekte, ali i one čija realizacija tek predstoji. Sva izlaganja i primjeri dobre prakse biti će objedinjeni u separatu Pomorskog zbornika, a konferenciju je pratila i izložba »Na rotama pomorske baštine« postavljena na Korzu.

– Zaista je mnogo u posljednjih desetak godina učinjeno u području očuvanja i revitalizaciji pomorske baštine, ali osim postignutih materijalnih rezultata posebno želim istaknuti senzibilizaciju društva za teme pomorske, ribarske i brodograđevne baštine koja je važan dio našeg primorskog identiteta.

Na neki način kruna tih nastojanja je osim realizacije interpretacijskih centara, organizacije mnogobrojnih manifestacija koje ističu pomorsku baštinu, provođenja edukativnih radionica, tematskih predavanja i izložbi, i činjenica da smo uspjeli na popis nematerijalnih kulturnih dobra Republike Hrvatske uvrstiti umijeće gradnje i plovidbe tradicijskim barkama Kvarnera i umijeće plovidbe latinskim i oglavnim jedrima duž hrvatske obale, što je veliko priznanje, ali nas obavezuje da i nadalje radimo na njihovu očuvanju.

Trenutno se radi i na pripremi uvrštenja ovog potonjeg dobra na listu nematerijalne baštine Svijeta pod okriljem UNESCO-a. A svakako treba naglasiti i kako je ustvari pojam pomorske baštine, materijalne i nematerijalne, veoma širok i da obuhvaća mnogobrojne djelatnosti u pomorstvu. Mi smo se koncentrirali dosada na manji segment pomorske baštine onaj tradicijski dio koji je vrlo ugrožen, ali ne treba smetnuti s uma da bi intenzivnije trebalo raditi na istraživanjima i revalorizaciji ostalih segmenata koji čine pomorsku baštinu. Mi ćemo djelovati i u tom smjeru, a nadamo se da naš primjer može potaknuti i druge da sustavno istražuju i prezentiraju svi oblici pomorske baštine, zaključio je Mohović.

Što reći, nego da ova iznimno vrijedna baština i nezaobilazan dio primorskog identiteta to i zaslužuje.