RIJEKA – Maritimna sigurnost i povezanost na Mediteranu važne su globalne teme, ali i važne teme za Rijeku kao luku od posebne važnosti za Europu. Teme koje sve brinu, od nelegalnih migracija do raznih oblika regionalnog povezivanja te opasnosti za okoliš, teme su o kojima želi brinuti i Sveučilište u Rijeci.

Rijeka postaje središte istraživanja na temu međunarodnih odnosa u području maritimnih sektora. Smatramo da za to imamo dovoljno istraživačkih kapaciteta, snažnu mrežu istraživača iz svih zemalja Mediterana, a uz podršku poslovnog sektora, diplomacije i vlasti – istaknula je rektorica Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Snježana Prijić Samaržija, na otvorenju konferencije »Povezanost i pomorska sigurnost na Mediteranu«.

Otpornost društva

Uz riječko sveučilište organizatori konferencije bili su i Centar za napredne studije jugoistočne Europe te dansko veleposlanstvo u Hrvatskoj, a cilj je bio poticanje veće uključenosti akademske zajednice, industrije i civilnog društva u rješavanje pitanja pomorske sigurnosti u Sredozemlju te južnom susjedstvu NATO-a. S obzirom na globalne geopolitičke napetosti s pomorskim dimenzijama i svakodnevne izazove sigurnosti i stabilnosti, potrebno je podići svijest i povećati otpornost društva kroz partnerstva koja uključuju više dionika, poboljšati sustave ranog upozoravanja te osigurati brzu, koordiniranu reakciju na izazove pomorske sigurnosti. S tim se složila i povjerenica Europske komisije za Mediteran, Dubravka Šuica, istaknuvši da ima puno problema na Baltiku i Sjevernom moru, ali i na Mediteranu.

– Radi se o sigurnosti, ali i održivosti te očuvanju Mediterana, jer ako ga mi čuvamo samo s europske, a ne i s južne strane, onda imamo problem. Stoga je i osnovan novi portfelj u Europskoj komisiji koji se bavi upravo tim područjem. Tu je važna i energija, jer imamo puno rezervi solarne energije i energije vjetra. Zato pozivamo kompanije da ulažu u to kako bismo postali manje ovisni o uvozu energije, kazala je Šuica.

Smanjiti birokraciju

Istaknula je i predanost Europske unije jačanju suradnje, održivosti i sigurnosti u regiji, osiguravajući da ulaganja donesu konkretne koristi gospodarstvu, okolišu i kvaliteti života ljudi u Mediteranu. Naglasila je i ključnu ulogu pomorskog prijevoza i brodskih usluga u gospodarstvu EU-a i to u okviru novog Pakta za Mediteran na kojem se radi.

– EU će nastaviti jačati suradnju s partnerskim zemljama kako bi unaprijedio povezanost i sigurnost. Unija je pritom posvećena uključivanju dionika iz akademske zajednice, privatnog sektora i civilnog društva, kazala je Šuica.

Cilj EU-a je smanjiti birokratske prepreke, ubrzati lučke operacije i smanjiti emisije, čime se postiže obostrana korist za gospodarstvo i okoliš.

Šuica je naglasila i da EU osigurava pomorsku trgovinu, energetsku sigurnost i ekološku održivost kroz Strategiju pomorske sigurnosti EU-a, koja je usmjerena na borbu protiv piratstva, ilegalne trgovine, kibernetičkih prijetnji i ekoloških zločina, uz jačanje koordinacije između država članica, europskih agencija i međunarodnih partnera.

Naglasila je i važnost ravnoteže između ekološke održivosti i ekonomske konkurentnosti, pri čemu je prioritet povećanje ulaganja u obnovljive i niskougljične izvore goriva, a istaknula je i potrebu za optimizacijom povezanosti zaleđa s lukama kako bi se poboljšala učinkovitost trgovine, otvorila nova radna mjesta i potaknuo regionalni rast. Najavila je i da EU planira proširenje Transeuropske prometne mreže na južno susjedstvo kako bi dodatno ojačao gospodarski razvoj i integraciju regije.

Ilegalne migracije

Dekanica Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Ana Perić Hadžić, osvrnula se pak na ilegalne migracije.

– Statistike pokazuju da je zadnje dvije godine više od pet tisuća migranata smrtno stradalo. Dobra inicijativa EU-a i Italije je brod za spašavanje koji je posljednje dvije godine spasio 2.500 života na tom području. Jadran nema toliko problema, ali potrebna je zajednička suradnja svih zemalja regije, praćenje prometa i sustavni monitoring kako bi se predvidjelo što se događa, kazala je prof. dr. Perić Hadžić.

Veleposlanik Kraljevine Danske u Republici Hrvatskoj, Ole Frijs-Madsen, istaknuo je podršku inicijativi jačeg povezivanja u cilju osiguranja sigurnosti Mediterana.