RIJEKA – Pošten i uporan rad sam je sebi nagrada, kaže stara narodna, no ponad toga, čovjeka veseli i kad za svoj rad bude javno prepoznat.

Tako je nedavno riječki ihtiolog, što će reći da se bavi proučavanjem riba, dr. sc. Marcelo Kovačić dobio lijepo priznanje, jedan od dva novoopisana roda glavoča pronađenih u Mauritaniji, nazvan je po njemu – »Marcelogobius«. Kovačić radi u riječkom Prirodoslovnom muzeju kao kustos za kralješnjake, muzejski savjetnik zoolog, a u svojem je radu opisao oko 40 novih vrsta riba, uglavnom glavoča i priljepnjaka, pa je stoga jasno i zašto su europski ihtiolozi predvođeni poznatim i priznatim Ulrichom K. Schliewenom, novoopisani rod glavoča nazvali po Marcelu Kovačiću.

Nije se nadao

On nam kaže da se tome nije nadao, tj. nije čuo za tu odluku dok nije dobio rukopis rada u kojem se novi rod imenuje, na čitanje.

– Svako priznanje je lijepo, a ovo je posebno jer se radi o vrhunskim europskim ihtiolozima koji mogu dobro »izvagati« moj rad. I eto, ocijenili su težinu moga rada i odlučili ga priznati imenovanjem roda, govori nam uvodno Marcelo Kovačić.

On je prvu od oko 40 vrsta riba opisao 2000. godine, i to je bilo prvi put nakon skoro stotinu godina da je neki hrvatski znanstvenik, nakon Jurja Kolumbatovića iz Splita, opisao neku vrstu ribe, ali i kralježnjaka općenito.

– To je bio Gobius kolombatovici, koji je prvi put pronađen u Sjevernom Jadranu, a nazvao sam ga u čast moga prethodnika koji je bio profesor matematike i logike u splitskoj gimnaziji, ali se bavio i istraživanjem riba. Zanimljivo je da je ta vrsta dosta velika i izraženih boja pa je čudno da nije ranije pronađena. Pronašao sam je na otoku Krku i kad smo se vraćali s terena, stao sam u Žurkovu gdje je profesor Robert Patzner sa Sveučilišta u Salzburgu boravio sa svojim studentima. Pokazao sam mu glavoča i rekao da izgleda da se radi o novoj vrsti, što je on potvrdio, kaže Marcelo Kovačić. A kako izgleda sam postupak opisivanja nove vrste? Naravno, nakon što se pronađe životinja za koju se sumnja da je neopisana vrsta, treba potvrditi sumnje i pronaći dokaze za to, morfološke, genetske i druge.

Tko prvi, njegovo ime

Opis vrste počinje u laboratoriju gdje se postavlja dijagnoza i vrši detaljan morfološki opis. To, kao i sve drugo što mora sačinjavati znanstveni članak, ulazi u rukopis koji se šalje u znanstveni časopis, gdje prolazi postupak recenzije da bi bio prihvaćen i objavljen.

– Kad rad prođe recenziju drugih znanstvenika i bude prihvaćen za objavu, onda je to datum od kojega ta vrsta »postoji«. Naravno, ona je postojala i ranije u prirodi, ali to je prvi put da je opisana. To je važno zato što se može dogoditi da dva ili više istraživača opisuje istu vrstu pa da se zna tko je bio »prvi« i koje ime vrste ima prioritet, a koje ide u sinonim, reći će nam Kovačić.

Spomenimo i kako su glavoči najbrojnija porodica riba na svijetu, s oko dvije tisuće vrsta. Kako ih je mnogo, a vrlo su slični i mnogi vrlo maleni, najsloženije su ribe za određivanje, tako da imaju svoje specijalizirane stručnjake, gobiologe. Rad u kojem je novoopisani rod glavoča nazvan po Marcelu Kovačiću nosi naslov »Didogobius lanceolatus sp. nov., a new goby species from Mauritania, with diagnoses for two new gobiine genera (Teleostei, Gobiidae, Gobiinae)«, a objavljen je u znanstvenom časopisu Spixiana.

Četrdeset novih vrsta riba

Marcelo Kovačić opisao je u svom znanstvenom radu oko 40 novih vrsta riba, uglavnom glavoča i priljepnjaka, od kojih šest iz Jadranskog mora i dva iz slatkih voda Balkana. Preostale vrste dolaze iz slatkih voda Male Azije, istočnog i zapadnog Mediterana, Crnog mora, Kaspijskog mora, Atlantskog oceana, Crvenog mora, Perzijskog zaljeva, Omanskog zaljeva, Indijskog oceana. Osobno je sakupljao uzorke riba od Norveške do Južne Afrike i od istočnog Atlantika do Kaspijskog mora. Neke neopisane vrste pronašao je i u depoima inozemnih muzeja, ali većinu novoopisanih vrsta poslale su mu kolege iz inozemstva kao »problem«, odnosno uzorak koji je trebalo analizirati.