Burne reakcije i mnogo nezadovoljstva među ribolovcima izazvao je prijedlog novog Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru, što se upravo nalazi na savjetovanju s javnošću. Nekad smo to nazivali javnom raspravom, ali… vremena se mijenjaju. Nevažno je kako formulirali taj oblik javne komunikacije, bitan je sadržaj i tema rasprave. Ona je pobudila veliko zanimanje javnosti, mnoštvo je izravno zainteresiranih, deseci tisuća ljudi svih uzrasnih kategorija. O zanimanju za predloženi pravilnik najbolje svjedoči brojka od 448 komentara. Toliko ih je bilo u vrijeme pisanja ovog teksta, a savjetovanje je još otvoreno. Za usporedbu, bilo je prijedloga na savjetovanju što su prošli bez komentara.

Pojedine odredbe predloženog pravilnika, kakvih u dosadašnjoj regulativi nije bilo, izazvale su izljeve ogorčenja. U svojim reakcijama mnogi sportski i rekreacijski ribolovci tvrde da takav podzakonski propis vodi zatiranju njihove aktivnosti, amaterskog bavljenja ribolovom. Tvrde da se tako postupilo zbog onih koji krše propise, koji prodaju ulove iz sportskog i rekreacijskog ribolova, što je zabranjeno. Zbog neodgovornih pojedinaca, ali i nedostatne kontrole koja ih u tome ne sprečava, kažnjava se većina, ističe se u mnogim komentarima. Ima takva ponašanja – zakonskih prekršaja, to nitko ne poriče. Međutim, u odnosu na ukupan broj sportskih i rekreacijskih ribolovaca, ta je brojka zanemariva. I dosadašnji zakon – tako ribolovci u pravilu nazivaju sve propise – bio je dobar, ističu mnogi, samo je njegova provedba bila manjkava. Zato, smatraju oni, nije trebalo mijenjati pravilnik, nego poraditi na njegovoj kvalitetnoj provedbi. Većina sportskih i rekreacijskih ribolovaca na moru je u prosjeku dva puta mjesečno i ne smije se njih tretirati kao rijetke pojedince kojima je taj vid ribolova postao profesija.

Limit za vrste

Na prvu stječe se dojam da ono osnovno u novom pravilniku ostaje isto kao i u postojećem. Dozvole za sportski i rekreacijski ribolov i dalje će biti dnevne, višednevne i godišnje, te posebne. Predloženi su novi iznosi naknada za dozvole – jasno veći, što bi stupili na snagu od sljedeće godine. Za neke vrste dozvola rast cijene veći je od 100 posto – dnevna dozvola sada stoji 7,96, a predlaže se 20 eura. Dozvoljeno je, također, korištenje istih alata i opreme, i u istoj količini – odmet (tunja), kančenica (povraz), povlačni povraz (panula), povrazo s kukom za lov glavonožaca, naprava za lov velikog morskog crva (trapula), ručno skupljanje morskih organizama s ili bez korištenja priručne opreme, podvodna puška (isključivo uz kupnju sportske dozvole). S posebnom dozvolom dozvoljen je ribolov stajaćim parangalom, vršama za lov ribe, ostima, te korištenje umjetne rasvjete (feral) isključivo pri ribolovu ostima ili povrazima s kukom za lov glavonožaca. Ribolovac koji plati dozvolu za sportski ribolov, ima pravo na kupnju posebne dozvole za ribolov udičarskim alatima za veliku ribu.

I ono najvažnije – ulov, njegova količina, to sve zanima. U novom pravilniku, ako se donese u predloženom sadržaju, bitne će biti i vrste lovine. Dnevna količina ulova od 5 kilograma ribe i ostalih morskih organizama, uz mogućnost ulova jednog trofejnog primjerka, i dalje važi. To je propisano zakonom a, to valjda svi znamo, on je jači od pravilnika. Međutim, pravilnik sada donosi značajna ograničenja, što je izazvalo prvi val nezadovoljstva i prosvjeda. Za pojedine vrste propisan je broj primjeraka, koliko ih se smije naći u dnevnom ulovu. Taj je broj uglavnom – jedan! Ako se dvije ribe od vrsta s popisa nađu među lovinom – ribolovac je u prekršaju. Po jedan primjerak u dnevnom ulovu propisan je za sljedeće vrste: zubatac, zubatac krunaš, pagar, gof, škrpina, kovač i kirnje. Po dva primjerka smije se uloviti hobotnice i veliki morski crv. U istoj tablici navode se morski psi i raže, vrste koje se ne smije loviti. To podrazumijeva, ako se na udici nađe druga škrpina, nju treba vratiti u more, i to »prije izvlačenja iz mora živu i neozlijeđenu gdje god je to moguće«.

Kako mogu birati što će mi zagristi prilikom panulanja, ako sam već ulovio zubaca i gofa, glasno pita jedan ribolovac. A što ako zagrize drugi zubatac, i to puno veći od prvoga, od 5 do 6 kilograma, dok onaj prvi nije imao ni dva.

Nitko normalan, govori on, neće kapitalca vraćati u more, bez obzira na sve propise. Istodobno, onaj prvi više nije živ, što s njim, zar ga baciti u more? Nikako to nije mjera zaštite, ako je to bila namjera ovog pravilnika. Vrstu lovine mogu birati samo podvodni ribolovci, ističe on, ali je pitanje koliko će i oni biti dosljedni kada se nađu pred sličnom dilemom.

Dnevna evidencija

Velika novost u pravilniku je obveza vođenja dnevne evidencije ulova elektronički putem mobilne, odnosno web-aplikacije. I na nju dolaze mnoge reakcije nezadovoljstva. Već od 1. rujna ove godine to su obvezni činiti vlasnici dozvola za jedan, tri i sedam dana, te dozvola za veliku ribu za isti broj dana. Baš me zanima koliko će to biti efikasno. Te se dozvole u žargonu nazivaju turističkima, puno ih koriste inozemni državljani, a koliko oni poznaju i provode naše propise, to je jasno. Od 1. siječnja sljedeće godine dostava evidencije obvezna je za vlasnike godišnjih i dozvola za 150 dana za maloljetne i osobe do 65 godina života, znači za većinu. Od 1. siječnja 2030. i svi ostali moraju dostavljati izvješća – osobe starije od 65 godina, vlasnici dozvola za HRVI, te vlasnici rekreacijskih dozvola koji su ranije imali povlasticu za mali obalni ribolov. Valjda će do tada svi biti elektronički pismeni.

Pitanje je koliko će provedba ove odredbe biti efikasna i realna, tim više što je kvalitetna kontrola praktički nemoguća. Dobro bi bilo konačno dobiti stvarne podatke o ulovima u sportskom i rekreacijskom ribolovu. Desetljećima baratamo određenim aproksimativnim brojkama, praktički bez ikakva temelja. Unatrag sedam-osam godina, provedbom programa »Dostupnost i vidljiva potrošnja proizvoda ribarstva i akvakulture u Republici Hrvatskoj«, resorno ministarstvo postavilo je određene stručne kriterije na temelju kojih se došlo do realnijih procjena. Vrijedilo bi konačno znati koliko ulovi ta najveća ribolovna grupacija!

Nove jadranske vrste

Jedan od priloga predloženog pravilnika sadrži popis riba i ostalih morskih organizama za koje se vodi evidencija zadržanog i puštenog ulova. Na njemu se nalazi više od 80 vrsta, uključujući i one koje se teško, ili nikako, mogu naći u ulovima sportskih i rekreacijskih ribolovaca, kao što su inćun, srdela, gavun i kozica. Zanimljivo je, međutim, spomenuti da su na popis uvršteni i novopridošli stanovnici našeg mora: atlantski losos, plavi rak, vatrenjača, srebrnopruga napuhača. Obrada evidencije, ako je netko bude provodio, mogla bi pomoći pri dobivanju cjelovite slike njihove nazočnosti u pojedinim dijelovima Jadrana.