Spolni dimorfizam je kod usnača posebno izražen. Razlike između mužjaka i ženki su tolike da je čak i znanost jedno vrijeme bila u zabludi misleći da se radi o odvojenim vrstama.
povezane vijesti
Usnače su vrlo brojna obitelj riba i među njima postoje velike razlike i u veličini i u obojanosti, no te razlike nisu samo razlike među vrstama već i među spolovima.
Kod kneza (Coris julis, Linnaeus, 1758) je razlika među spolovima toliko izražena da se do prije nekog vremena vjerovalo u postojanje dvije vrste kneza. U skladu s tim, imali su i različita imena: Coris julis za mužjaka i Coris geofredi za ženku. Istraživanja su pokazala i dokazala da je u pitanju ipak samo jedna vrsta sa vrlo izraženim razlikama među spolovima.
Tako mužjak kneza dosegne dvadeset i pet centimetara duljine. S gornje je strane najčešće tamno-zelenkast s prijelazom na modrikasto, a duž tijela ima jasnu narančastu ili ružičastu cik-cak prugu. Po sredini boka ima tamnu mrlju. Samo juvenilarni primjerci mogu imati žućkasto bijeli trbuh, dok je kod odraslih jedinki ta površina potpuno bijela.
Ženka je kraća i naraste do dvadeset centimetara. Odozgo je smeđkasta sa žućkastom prugom po sredini tijela iznad koje se mogu vidjeti još dvije, manje izražene. Trbuh joj je ružičast ili žućkast.
Slično su različite i smokve (Labrus mixtus, Linnaeus, 1758) Kod njih je mužjak na jasno narančastoj podlozi modrikasto isprugan i istočkan dok je ženka ružičasto-narančasto žuta.
Ni sa drozdovima (Labrus viridis, Linnaeus, 1758), podujkama (Symphodus mediterraneus, Linnaeus, 1758), martinkama (Symphodus ocellatus, Linnaeus, 1758), i vladikama arbanaškim (Thalassoma pavo, Linnaeus 1758) nije drukčije.
Za razliku od naših boljih polovica, njihove dame izgledaju u pravilu skromnije i neuglednije od mužjaka. Ipak, unatoč tome intenzitet snubljenja je na vrlo visokoj razini. Neke vrste idu toliko daleko da gradnjom gnijezda privoljavaju ženku na produljenje vrste.
