Prije nekoliko dana, prilikom kupanja na Preluku, prilazi mi jedna gospođa, godinama se kupa na toj lokaciji. Pita me imam li kakvu kantu, da se u plićaku pojavila velika meduza, pa bi je trebalo izvaditi iz mora. Velika meduza, odmah mi je bilo jasno o kakvoj je riječ.

Morska pluća! Dok sam došao do nje već ju je drugi kupač veslom od supa izgurao na kopneni žal. Velika, iako sam vidio i većih, lijepih boja. Uspio sam nagovoriti ljude da je vrate u more, da je to bezopasna vrsta, te da treba izbjegavati one male koje se pojavljuju u velikim plovama.

U sličnim uvjetima, desetak dana ranije, istu takvu meduzu – morska pluća snimio je kolega Bruno Bontempo, dugogodišnji novinar dnevnika na talijanskom jeziku La Voce del popolo, sada umirovljenik. Fotografije velike meduze snimio je u Kostreni, u Žurkovu, uz lungomare. Još je poručio da je ista, ili slična meduza sljedećeg jutra viđena južno od uvale Svežanj. Pretpostavlja da se radi o meduzi morska pluća, što je s fotografije lako zaključiti. Uz napomenu da je veličinu u vodi teško procijeniti, ističe da joj je promjer tridesetak centimetara, a dužina tijela oko 40.

Nisu tako »strašni«

Fotografije su kvalitetne, šteta bi bila da se ne iskoriste. Ali ne samo »objava radi objave«. Povod se lako nađe. Nakon nedavne objave teksta o meduzama poznanik mi predlaže da pišem i o ostalim »opasnostima« u moru, posebno onima što prijete kupačima, sada kada su plaže krcate. I ne samo plaže, nego svaki pristupačan dio obale. Pisao sam o tome puno puta, ne baš svakog ljeta, ali često. On me uvjerava da neke sadržaje treba ponavljati, uvijek mogu nekome koristiti.

Da, ima pravo, u moru vrebaju mnoge opasnosti. Nepažljivi kupač lako može nagaziti na ježa, rukom uhvatiti vlasulju, može uloviti »nepoznatu« ribu koja ima otrovne bodlje, može je i nagaziti u plićaku kada se tome najmanje nada… Nekome će tekst biti dosadan jer »sve zna«, drugi će prigovoriti da ponavljam ono što sam napisao lani, preklani. Jer, vlasulja ili ježinac godinama su jednako opasni.

Svi navedeni »opasni morski organizmi« nisu tako »strašni« kako ih neki prikazuju. Stvarne opasnosti od njih nema, mogu nam samo prirediti veće ili manje neugodnosti. Ubod ježa u pravilu je neugodniji od meduzinih opeklina. Nezgodno je što jež predstavlja podmuklu prijetnju, nagaziti ćemo ga kada najmanje očekujemo. Meduze su lako vidljive, mogu se izbjeći, osim ako ne uletimo u veliku plovu. Također, »prva pomoć« može biti brža i jednostavnija.

Ježevi su stanovnici čitavog Jadrana. Nažalost, danas su drastično prorijeđeni, pa time predstavljaju i manju »opasnost« za kupače. Mediji često informiraju o neophodnosti zaštite ježeva, ugrožene jadranske vrste, ukazujući na primjere ilegalnog izlova i trgovine. Nedavno smo o tome pisali. More je veliko, teško je to spriječiti, bez obzira na sve kontrole i suvremenu tehnologiju.

Tijelo ježa je okruglo, ne baš loptasto, nego malo spljošteno. Boja je najčešće crna, ponekad smeđa. Čitavo tijelo prekriveno je bodljama, koje na vrhu imaju svojevrsne male štipaljke, a u njima se nalaze otrovne žlijezde. Jadranski jež u promjer naraste do 16 centimetara. Ako nekoga zanima, spomenimo i to – usta mu se nalaze s donje strane. U našem moru naselja ježa nalazimo na hridinastom dnu obraslom zelenim algama.

Vlasulja ne grize

Ježevi najčešće borave na manjim dubinama gdje ih je lako nagaziti nogom. I u trenu »sretnik« osjeti jaku bol, a ježa diže na nozi. Mnogi u takvoj situaciji čine najveću grešku, pokušavaju ježa što brže otrgnuti, čak i stružući nogom po kamenu. Ježeve bodlje su krhke, pa prilikom pokušaja izvlačenja pucaju i ostaju u nozi. Trebalo bi ih što prije izvaditi. U tome će teško uspjeti i najvještiji liječnik, ali je ipak najbolje njemu se obratiti. U malim mjestima često ćemo dobiti preporuku da se obratimo nekom lokalnom znalcu, koji je vješt u takvim aktivnostima. Mnogi će se na to nasmijati, ali imam dobro iskustvo. Pitanje je imaju li nekadašnji stari »seoski likari« nasljednike vješte u baratanju iglom i znalce u pripravljanju biljnih preparata koji će pomoći da se bodlje lakše izvlače.

Vlasulja, za domaće ljude moruzgva, sljedeća je na listi »opasnosti« za kupače. Ni ona ne grize, iako u narodu postoji uzrečica: »pazi da te maruzgva ne ugrize«. Tako su nas, djecu savjetovali stariji prilikom odlaska na kupanje. Neki bi još dodali: »nemoj daleko plivat, da te ne bi morski kucin«. A, neće morski pas, njega se ne treba bojati!

Vlasulje su morski organizmi različitih boja i veličina koje žive pričvršćene na dnu, obično na kamenu, ali i na pijesku. Nastanjene su pojedinačno i u grupama, često u plićaku. Konstataciju više puta izrečenu možemo ponoviti i za vlasulju – danas ih je u priobalnom području neusporedivo manje nego nekad. Okrugla, u promjeru do desetak centimetara, oko osnovnog otvora iz tijela joj izlazi mnoštvo lovki. Upravo od njih prijeti opasnost! U tim lovkama nalaze se mjehurići puni otrova.

Iskusno ronilačko oko lako će otkriti vlasulju, ali ne i običan kupač. Prilikom dodira s čovjekovom kožom najprije se osjeti ubod, otprilike kao od ose. Taj prvi ubod u biti ne boli, ili je bol tek lagana, zanemariva. Malo potom, nakon nekoliko minuta, oko mjesta dodira pojavljuju se crveni krugovi. U normalnim okolnostima oni nestaju tijekom 24 sata.

Ubodeno mjesto, kao i kod meduze, treba isprati morskom vodom i politi octom. Kod osjetljivijih osoba može doći do komplikacija, pa se pojavljuju mjehuri, nekroza i ožiljci. Tada je vrijeme za pomoć liječnika. U rijetkim slučajevima može doći do komplikacija. Obično se to događa kod djece i osoba s osjetljivijom kožom, ili ako su lovke vlasulje dodirivale veći dio kože. Tada mogu nastupiti bolovi u mišićima, povraćanje, povišena temperatura, pa čak i lagana nesvjestica.

Pauk pritajen u pijesku

Neugodnosti kupačima mogu prirediti i neke ribe. To može učiniti riba s otrovnim bodljama – pauk. Ubod pauka izaziva jaku bol, a rana krvari. Ubodeno mjesto najprije pobijeli, potom poplavi, a ubrzo se pojavljuje i jaka oteklina. Pauk se ukopava u pijesak iz kojega mu vire samo oči i leđne peraje. Pauk žutac to radi ljeti u plićaku. Rijetko ga koji kupač može otkriti, ali će zato nogom nagaziti upravo tamo gdje ne treba – na njegovu otrovnu bodlju.