Iz Splita nam se još jednom javio Teo Maksimović, podvodni ribolovac koji se u potrazi za trofejima konstantno susreće s novim izazovima, ali povremeno i s novim vrstama. Tako je nedavno roneći kod Gradaca uspio snimiti novu riblju vrstu. Evo što nam je Teo rekao o tom susretu:

– Ronio sam i odrađivao čeke nadajući se nekom komadu oborite ribe ili nekom lipom komadu malo manje oborite kad isprid puške ukliže nekakva zanimljiva ribica. Odjednom zanemarujem lov na oboritu ribu i onu malo manje oboritu i posvećujem se naganjanju male zebraste ribice u mutljavini, pokušavajući je snimiti kamerom – priča nam Teo.

– Pretpostavljam koja je vrsta, no pretpostavke mi nisu dovoljne. Došavši kući, konzultiram se s kolegom i potvrđujem da se radi o vrsti znanstvenog naziva Diplodus cervinus (Lowe, 1838) poznatoj i kao faraonski šarag.

Vjerujem da je ovo prvi dokumentirani pronalazak u Jadranu. Zbog mutnog mora i veličine ribe identifikacija je malo teža, ali ja sam je vidio iz blizine i to je definitivno to. Naravno da nisam imao srca pucati u tu malu ribicu kako bi se i službeno potvrdila identifikacija. Možda drugi put, kad malo naraste – ispričao nam je Teo Maksimović.

Inače faraonski šarag fizički vrlo nalikuje našem jadranskom šargu osim što je karakteristično obojan, odnosno poput zebre okomito isprugan širokim tamnim prugama.

Najčešće obitava od tridesetak pa do 300 metara dubine. Svejed je i može narasti do 55 centimetara dužine i 2,7 kilograma težine, a što ga svrstava u traženu oboritu ribu kojoj se svaki ribolovac raduje.

A osim ovog nadasve zanimljivog nalaza Teo je kod Molunta 2014. godine uspio uloviti i četiri živa primjerka žutonogog raka znanstvenog naziva Percnon gibbesi (H. Milne-Edwards, 1853) što je bio prvi nalaz ove vrste u Jadranu. Nakon što je jedan primjerak poklonio splitskom IZOR-u, ovaj je rak i službeno potvrđen kao novi stanovnik našeg mora.

Inače je ovaj desetonožni rak stalni stanovnik Tihog i Atlantskog oceana s tim da ga neki stručnjaci ubrajaju u skupinu najinvazivnijih deseteronožnih rakova koji su do sada kao nezavičajne vrste dospjele u Sredozemlje.

Percnon gibbesi može narasti do 3,7 centimetara dužine, a nastanjuje more do dva metra dubine gdje se hrani podjednako i biljnom i životinjskom hranom. Kao i većina rakova zavlači se pod kamenje ili u procjepe, a posebno je zanimljiv akvaristima jer dobro podnosi akvarijske uvjete.

A većinu podvodnih doživljaja Tea Maksimovića možete pogledati klikom na njegov kanal https://youtube.com/@teomaksimovic2253