HAVARIJA O KOJOJ SE JOŠ PRIČA

Potresno svjedočanstvo. Listajući djedove dokumente našao izvještaj o pomorskoj nesreći

Boris Bulić

Sve se je ovo dogodilo u jednim momentu, te se nije moglo pratiti, tako je brod pao ravno kolonbom gori. Pere koji je tog časa izašao kroz provu da uvati puru, imao je polak života u brodu doli, a polak vanka, a kako je brod pao na kraj to je njemu kamen i brod uvatilo preko prsov i odma ga presiklo…



Cedric Filipi živi u Francuskoj no porijeklom je Saljanin. Tako je u jednoj od svojih posjeta Salima, uređujući kuću svoga djeda Šime Filipija, naišao na zanimljive zapise o pomorskoj nesreći koja se dogodila davne 1947. godine, a u kojoj je jedna osoba i smrtno stradala. Ovaj tragični događaj je tada potresao cijelo mjesto i o njemu se i danas priča s posebnim pijetetom.


Šime i Antica Filipi


A ti su zapisi ukucani pisaćim strojem tadašnjeg upravitelja na općini Šime Grandova.


Prenosimo kompletan izvještaj o tom nesretnom događaju, doslovno onako kako je onda ‘ukucan’, a u prilogu donosimo i fotografije tog zapisa kojeg Cedric kao pravi baštinik starina pažljivo čuva i čije nam je fotografije ustupio.





Evo što je Šime Grandov zapisao te 1947. godine:


– Petar Filipi od Marka i Kate Grandov iz Sali, rodjen 18/6 18885. a vjenčao se 27/1 1913. sa Anicom Buturić od Jose, rodjenom 17.7.1893.


Ovi Filipi imali su jednu gajeticu, te se dneva 16/11 1913. digao Petar i brat mu Nikola i tast mu Joso Buturić sa tim brodom da idju po drva Buturićeva u Čunsku Dunboku na Buturov bok. Bila je nedilja oni su partili po obedu i došli su u Proversu i tu ostali, te oko Abe i Proverse pobukali gavuni i uvatili 5-6 kg. gavuna.


Bila je bonaca cijeli dan i svečera, ali još dok su ribali opazili su u tremuntani jedan oblak u kome je počelo lanpati i sve bolje lanpa i oblak se počeo širiti. Ispočetka nisu tome davali važnosti, ali kod su vidili da bi moglo od toga oblaka izaći nevera, požurili su sa ribanjem, te odma sa brodom veslajući na Buturov bok, brže bolje onako u mraku pokrcali drva, a toga je bilo malo sve stora trsina.



Poklen su pokrcali, videći de se nevera sve više šira i da je blizu, a oni sa brodom pošli su unutra u Dunboku i zavukli se sve do mulića gdi se gnjoj krca, jer se samo tu moglo doci kraju radi pličine, svurgali brod i vezali se za kraj, možda dva tri paša pustili se dalje kraja. Ali od onoga oblaka stvorila se nevera velika koja je iz tremuntane došla preko Sali, prema jugu, a tad se ojačala i krenula prema istoku. Netom su ovi vezali brod i zavukli se pod provicu počela je padati jaka krupa, kiša i vjetar, ali se je bila spustila iz oblaka valjda pijavica, koja je po velikom Dočiću valjala masline i učinila dosta štete, a u Marinovoj ogradi u vele Smrdele četiri police raskrečala.


Nevera kako je išla prema istoku, to je prošla preko Dunboke, pa neprid.


Ovi u brodu pod provicom stisli se, veliko sjevanje i grmljavina da se brod trese, a kako je bila velika krupa to su se bojali da im škafu neprobije i njih doli ne ubije po su svoju glavu nomišćali ispod poluge od škafe i tako su stali.


Oko 11 sati na jedan put došao je jaki šum vjetra, ali oni nisu znali što je, te je njima diglo puru od prove.


Pere koji je bio do prove, brzo se digne i izađe da uhvati puru da in nemoči, ali u tom času pijavica im je digla brod u zrak, krmu gdi je bilo sidro surgano diglo je više gori, jer se našlo pod brodom kašnje sidro, prova bila je vezana za kraj možda koju dva tri paša dalje kraja, ona će se biti digla u višinu bar toliko, koliko je bila barbeta duga. Da nije brod bio vezen za tvrdo, ko zna koliko bi ga bilo diglo u zrak i gdje bi ga bilo bacilo. Brod u zraku koga je barbeta stegla okrenuo se je gori kolonbom i pao doli na jarbor koji se je slomio u trenu, a lantina se nije slomila jer je bila zamotana u jidro. Ona dva pod provu se prevalili onako ležeći, a brod je pao sa provom na kraj, a krma u more.


Sve se je ovo dogodilo u jednim momentu, te se nije moglo pratiti, tako je brod pao ravno kolonbom gori. Pere koji je tog časa izašao kroz provu da uvati puru, imao je polak života u brodu doli, a polak vanka, a kako je brod pao na kraj to je njemu kamen i brod uvatilo preko prsov i odma ga presiklo.


Ovi ozdola neznadući što se je vani dogodilo, nego samo pipajući drže Peru za noge i donji kraj života i potežu ga, ali se neda maknuti, jer je već bio mrtav i stisnut između broda i kamena i presičen. Ova dvojica doli, smeteni ne znadu točno što se je dogodilo vani, more im je odma došlo pod provu i noge do polak života im se moči, a oni samo pipaju Peru mrtvoga i plaču. Kako su bila drva u brodu u santini a krma pod  morem to oni nisu mogli izaći vanka, jer smetaju drva i more, kroz provu ne mogu jer zatvoreno sa mrtvim nego stoj tako i plači.



Kad su se razbistrili, razumili su što je, netom je prošla nevera razvedrilo se, i oni ozdola vide zvijezde na nebu, jer kada je brod pao na kraj i stresao se, sa jedne i druge strane kolunbe izletila je po jedna mala dašćica duga od glave do glave broda. Što su se više potezali do prove i do mrtvoga to im se je manje život močio nego samo noge, ali su i slabo stali jer je krivo brod stao.


Tako su stali zgrčeni do dana, a kad se rasvanulo onda su vidili kako brod stoji, ali se vanka ne može.


Pa i to im je povećalo žalost kako će narod doznati za njih, jer je to mjesto pusto, gdje nitko nezalazi izim da slučajno dodje čoban, pa tako se i dogodi.


Šimo Aunedi zet Jegića, koji je te noći bio kod blaga na Dugonjivi, ujutro izagnao ovce prema Velom vrhu a kašnje neko doba oko10 sati podje da vidi gdje je blago, te podje prema Dunboki gdi opazi sa briga taj brod prevrnuti gori sa kolumbom, polak u moru a           polak na kraju, brzo skoči tamo i počne  vikati, ”što se je to dogodilo, da se je brod prevrnuo i koji su to?”


Ovi u brodu, čujući glas prepoznali su ga i počeli ga zvati, kad je Aunedi došao blizu i pitao koji su to oni su mu  kazali  ukratko što se je dogodilo i rekli mu da         podije u Sale i da javi seljanom o nesreći i da ih dodju da spase.


Šime Aunedi potrča brzo na Sale i došao oko 11 sati te javio vlasti i pučanstvu, što se dogodilo u Dunboki. Općina javila žandari, financo i zdrastveni ured. Brzo se našlo desetak ljudi sa brodom, koji su odma pošli okolo po njih, a ostalo pučanstvo koji su se našli  kući, pošli su tamo po kraju. Kad je tamo došlo koju 50 ljudi, odma su digli brod i izvukli ona dva živa vanka, a mrtvoga metnuli u onaj brod koji je brzo došao okolo. Brod prevrnut okrenuli su ali nije mogao plivati jer (je) bio malo ostećen, te drugi dan su ga popravili i dovezli kući. Pura od broda nije se nikad našla, ko zna gdje je pala. Brod sa mrtvim i ona dvojica koji su se močili 12 sati u moru, došao je na Sale iste večeri, te mrtvoga metnuli u kapelicu sv. Nikole, a Joso Buturić i Nikola Filipi u postelju više dana dok su se oporavili.


Sutradan bio je žalobni sprovod od kapele do groblja za pokop. Sve selo žalilo je, jer je pokojni Petar Filipi bio dobar   čovjek i miran kao janje, Ostala mu žena Anica udovica bez djece, pa je išla u Zadarsku bolnicu na tečaj učiti se za babu primalju, prošla ispiti i dobila svjedočbu prave primalje te vršila službu redovito u Salima do danas. Udovica Anica preudala se za divera Marcela Filipi rodjenog 16/I 1891. a vjenčali se 23/4 1919. sa kojim je imala više djece.



I po Salima je te noći padala jaka krupa i stukla svu zelen a kako je bila jaka krupa, ujutro se je još nalazilo velikih komada krupe leda kao mala jaja, a sitne krupe bilo je na zemlji cijeli dan. Nevera kako je bila jaka i velika išla je nepred od Dunboke preko Dragoraja i Stenjaka i Grandovima na Ruševoj ogradi. Jednu palicu sasvim izdublo, a drugoh raskrečalo joj grane, ali se tu nije ništa našlo, sve je odnilo. Tako isto i Rudinima na Tatinji pokrečalo masline i sve odneslo u zrak, i ko može znati gdje je to palo u more ili na kraj. Kako je dalje išla nevera i što je učinila to mi nije poznato. Brod koji se bio prevrnuo ostao je u Dunboki, te su ga morali prije popraviti, a zatim su ga dovezli na Sale.


 


Napisao Šime Grandov 1947.


 


Za upravitelja na općini bio je Šime Grandov, za tajnika je bio Mate Petrović, postovodja žandermerije Čič Pavao, a starešine financa i zdrastvenog ureda Ante Magazinović.