Panel-rasprava o propisima ključnim za gradnju i zahvate u prostoru pomorskog dobra koji ne podliježu propisima o gradnji na Danima pomorstva u Šibeniku okupila je tri govornika: načelnika sektora prometa i infrastrukture Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Borisa Fantulina, načelnika Općine Karlobag Borisa Smojvera i zadarskog lučkog kapetana Alena Rukavinu.

Pomorsko dobro, kao jedan od najvrednijih javnih resursa, zahtijeva pažljivo planiranje i upravljanje kako bi se osigurala njegova zaštita, održivo korištenje i usklađenost s važećim zakonodavnim okvirom. Tijekom ove rasprave sudionici su se dotaknuli pravnih, praktičnih i tehničkih aspekata ovih specifičnih zahvata, te razmotrili kako propisi i regulativa utječu na razvoj i očuvanje pomorskog dobra.

Nelegalne pojave

Boris Fantulin govorio je o tome kako zakon pomorsko dobro štiti u svim postupcima gradnje.

– Brojne su novosti donesene upravo po pitanju zaštite pomorskog dobra. Jedna od najvažnijih je ustrojavanje pomorskih i lučkih redara s ciljem provođenja nadzora nad redom u pomorskom dobru. Ministarstvo je s tim ciljem do sada provelo usavršavanje za više od 220 pomorskih i lučkih redara.

Povećanjem njihova broja trebalo bi uvelike prekršiteljima otežati nelegalno korištenje pomorskog dobra i njegovu zlouporabu, pojasnio je Fantulin, dodavši kako je zakon prepoznao i važnost javnih ustanova koje upravljaju zaštićenim dijelovima prirode i dao im ovlasti da na svom području donose odluku o redu, planove upravljanja i potiču zaštitu najosjetljivijih dijelova pomorskog dobra, uz osiguranje stručnih edukacija za njihove zaposlenike.

– U cilju daljnjeg provođenja zakona u smislu zaštite pomorskog dobra, propisana je i decentralizacija sustava, kako bi općine i gradovi mogli učinkovitije upravljati pomorskim dobrom. Želimo lakše vidjeti sve nelegalne pojave koje se dešavaju.

Što se tiče gradnje, nije dozvoljena gradnja nikakvih građevina koje nisu u direktnom doticaju s morem i njegovim korištenjem, kao i gradnja na ekološki zaštićenim područjima, dodao je Fantulin.

Visoke kazne

Lučki se kapetan Alen Rukavina pak dotaknuo najvećih izazova s kojima se kapetani i njihovi timovi na terenu susreću, apostrofiravši kako je od 2023. godine utvrđeno da za punu primjenu zakona Lučke kapetanije nemaju dostatan broj inspektora. U tijeku su zato izmjene propisa kojima bi svaka lučka kapetanija trebala biti ojačana novim djelatnicima.

– Svaka lučka kapetaniju ima veliku obalnu crtu, tako da inspektor ne može biti na svim postupanjima. Mi prolazimo kroz ciklički različite periode zahtjevnosti naših zadaća. One su u zimskom periodu manje brojne, a tijekom turističke sezone velik je broj pritužbi i prijava.

Optimalno bi nam trebalo pet inspektora, kako bi pokrili cijelo naše područje. Uz redare, koji bi pomagali u manjim predmetima, sustav bi imao sve preduvjete za kvalitetnije funkcioniranje, kako bi na vrijeme mogli reagirati i spriječiti devastaciju na vrijeme, rezimirao je Rukavina, dok je načelnik Općine Karlobag Boris Smojver pojasnio kako je za zaštitu izvornosti pomorskog dobra potrebno općinama i gradovima na upravljanje dati veći opseg zadaća.

– Mi smo općina koja u potpunosti leži na području Parka prirode Velebit. Veliku pomoć zato očekujemo upravo od njihovih redara, koji će prvenstveno brinuti o neizgrađenom području izvan naših građevinskih zona.

Obala od 42 kilometra velik je izazov za nadzor, kazao je Smojver, naglasivši kako primjećuju smanjenje nelegalne gradnje, dok su najdrskiji oni počinitelji koji ubrzano grade tijekom vikenda, kada inspekcije nisu na terenu.

Promijenila se, ističe Smojver, svijest građana, koji sada, umjesto da gledaju devastaciju, prijavljuju i samu sumnju na neprijavljene radove.

– Zakonom su propisane visoke kazne kojima se želi postići da se eventualne prekršitelje odvrati od nauma da nelegalno grade, dodao je Fantulin, kazavši kako se pomorskim dobrom upravlja na više načina.

Baza podataka

– Ministarstvo razvija bazu cjelovitih podataka o pomorskom dobru na nacionalnoj razini, a sadržavat će podatke o granicama pomorskog dobra, lukama i lučkim područjima te onima od posebne namjene, kao i sidrištima i privezištima i gospodarskom korištenju pomorskog dobra.

Sve će zainteresirane osobe tako u realnom vremenu moći vidjeti stanje na terenu, a planira se i promjena u pristupu određivanju granice pomorskog dobra i granica lučkog područja.

Kroz obvezne će javne uvide svi zainteresirani također moći vidjeti o kakvim se zahvatima u tim područjima radi i davati svoje primjedbe, objasnio je Fantulin, najavivši i kako će se uvođenjem u sustav pomorskih i lučkih redara podići transparentnost upravljanja pomorskim dobrom.

– Uvođenje pomorskih redara u sustav svakako će ubrzati proces reakcije. Oni će biti velika pomoć lučkim kapetanijama, a u skladu s Odlukom o redu na pomorskom dobru i planom upravljanja, njihova će uloga biti da nadziru te komponente, kako bismo mi snage mogli usmjeriti na ilegalnu gradnju. Pravovremeni zapisnik i činjenice o tome tko je i gdje što radio uvelike će nam olakšati posao, dodao je Rukavina.

Svatko želi mjesto pod suncem i vez

– Jako je teško pomiriti urbani pritisak i stavove lokalnog stanovništva, koje je dobrim dijelom zaslužno za očuvanje prirodnog izgleda pomorskog dobra. Prostorni planovi općina i gradova moraju u sebi imati ugrađeno uređenje pomorskog dobra, ali na pametan i održiv način, kazao je je Boris Fantulin, na što je Alen Rukavina kazao kako se, prateći broj izdanih građevinskih dozvola, lako vidi da svaki objekt želi imati mjesto za sunčanje ili privez brodice.

– Kako pratiti sve te želje i sačuvati netaknuto pomorsko dobro pravo je pitanje, zaključio je Rukavina.