U Velikoj vijećnici grada Krka danas je počeo dvodnevni znanstveno-stručni skup kojemu su glavna tema prilagodbe na klimatske promjene i očuvanje morskih ekosustava Jadranskog mora.

Udruga Morski obrazovni centar Pula, Aquarium Pula, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru i Institut »Ruđer Bošković« ovo okupljanje u Krku organiziraju po četvrti puta, nastavljajući i novim prezentacijama istraživanja i raspravama nadograđujući prethodna tri takva okupljanja, a u čijem su fokusu bile teme proširenja ekološke mreže Natura 2000 u morskim područjima sjevernog Jadrana (s ciljem očuvanja staništa plemenite periske), poznavanje i razumijevanje funkcioniranja ekosustava Jadranskog mora te klimatske promjene i očuvanje morskih ekosustava Jadranskog mora.

Na skupu sudjeluju brojni stručnjaci i znanstvenici iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, Italije, Njemačke, Nizozemske i Japana, a kako su nam predstavile čelnica njegova organizacijskog i znanstvenog odbora, prof. dr. sc. Tatjane Bakran-Petricioli s Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Milvana Arko-Pijevac iz Prirodoslovnog muzeja Rijeka, glavni cilj ovog multidisciplinarnog skupa osvještavanje je šire društvene zajednice o utjecaju klimatskih promjena na Jadransko more, a u kontekstu UN-ovog desetljeća oceanske znanosti za održivi razvoj 2021.- 2030.

Klimatske promjene

Na skupu koji će se održavati i tijekom cijele subote razmatrat će se razne vrste negativnih utjecaja na ekosustav Jadrana, od onih uzrokovanih djelovanjem ljudi do onih koje sa sobom donose klimatske promjene.

U fokusu su i moguće prilagodbe brzim promjenama koje se u morima događaju. Jedna od važnih zadaća skupa ukazivanje je na nužnost provođenja aktivne zaštite morskih ekosustava, naglasila je u uvodnom djelu okupljanja Tatjana Bakran-Petricioli.

Organizatori i domaćini skupa kojeg je čast imao otvoriti krčki gradonačelnik Darijo Vasilić istakli su i da će jasno definirani zaključci skupa biti uskoro predstavljeni široj javnosti te da će biti dostavljeni odgovornim tijelima na državnoj i regionalnoj razini.

Okupljenima se obratio i akademik Mladen Juračić u ime suorganizatora – Znanstvenog vijeća za prirodoznanstvena istraživanja Jadrana HAZU-a, koji je kao jedan od posebno važnih problema na kojeg valja ukazati označio problematiku nepostojanja kvalitetnih načina financijskog praćenja provedbe dugoročnih znanstvenih istraživanja, tako i onih višedesetljetnih, a koja su od iznimne važnosti u znanstvenim praćenjima i proučavanjima pojava kao što su klimatske promjene.

Zbirno izvješće

Uvodno izlaganje održao je Ivan Güttler, zamjenik glavne ravnateljice Državnog hidrometeorološkog zavoda koji je prezentirao zaključke zbirnog izvješća šestog ciklusa međuvladionog panela o klimatskim promjenama.

Predstavio je da rezultati trenutačnih istraživanja pokazuju jačanje štetnih učinaka klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

Na skupu je prikazano i da nastojanja ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 do 2 Celzijeva stupnja uključuju brza, dubinska i u većini slučajeva trenutačna smanjenja emisija stekleničkih plinova te su ujedno naglašeni i neki pozitivni pomaci do kojih je u proteklom razdoblju došlo temeljem povećanja dostupnosti i korištenja obnovljivih izvora energije, ali i jačanja sustava za prilagodbu klimatskim promjenama.

Jadransko more, naglašavaju organizatori i domaćini skupa, prirodni je resurs neophodan za život, kako morskih organizama, tako i čovjeka.

Promjene koje se događaju imaju utjecaj na gospodarstvo i kvalitetu življenja čovjeka te se provođenje aktivne zaštite Jadranskog mora nameće kao nužnost i jedino rješenje koje omogućuje daljnji održivi razvoj.