Još malo, još ću otvoriti tri, četiri limenke ribljih konzervi i – vraćam se friškoj ribi. Ne samo ja nego mnogi ljudi na našoj obali i otocima. Friška riba! Ima je i sada, svakodnevno se nudi na našim ribarnicama. Izbor je velik, ne smijemo prigovarati, ne mogu reći da je nisam konzumirao proteklih tjedana. Ali, nema one ribe koja se najviše traži, a mnogima je posebno draga na stolu. Da, to je srdela! Kada nje nema ribarnica nam djeluje nekako pusto, poluprazno. Strpimo se još malo, brzo će lovostaju kraj. Do tada, nudim novu temu iz ribarstva. Našao sam je na web-stranici resornog Ministarstva poljoprivrede.

Krajem prošle godine Uprava ribarstva objavila je Popis naziva riba i/ili drugih morskih organizama te Popis osjetljivih vrsta. Za širu javnost možda nevažno, namijenjen je profesionalnim ribarima, ali ga je zanimljivo prolistati, ako ništa drugo, da znamo pod kojim nam nazivom određena vrsta dolazi na tržište, što se sve lovi i ima komercijalno značenje. U obrazloženju Uprave ribarstva navodi se da je popis »potrebno koristiti prilikom unosa podataka o ulovljenim, iskrcanim i odbačenim vrstama riba i/ili drugih morskih organizama za bilo koji način unosa i dostave podataka o ulovu u gospodarskom ribolovu na moru, bilo da se radi o papirnatom, mobilnom bilo elektronskom načinu dostave podataka. Popis osjetljivih vrsta potrebno je koristiti prilikom unosa ulova i puštanja osjetljive vrste«.

Naše more bogato je vrstama riba i ostalih morskih organizama, njihova lista svakim je danom duža. Sve to, podrazumijeva se, nije uvršteno na popis. U ulovima profesionalnih ribara nalazi se samo manji dio tog bogatstva. Popis, međutim, nije skroman. Već na prvi letimičan pogled mnoge će iznenaditi. Druge će zbuniti nazivi, jer znamo kako to ide, svako mjesto ima svoj lokalni naziv, što je često drugačiji nego u prvih susjeda. Na popisu se nalaze hrvatski i znanstveni naziv te FAO kod. Podsjetimo one koji ne znaju ili su zaboravili, FAO je Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda.

Bijela riba

Popis riba i ostalih morskih organizama podijeljen je u nekoliko grupa, ne znanstveno i stručno, prije bi se moglo reći trgovački, onako kako ih svrstavamo u svakodnevnom govoru. Te su grupe redom: bijela riba, glavonošci, hrskavičnjače, mala plava riba, ostali organizmi, rakovi, školjkaši i velika plava riba.

Najopsežniju grupu čini bijela riba, što je posve razumljivo, jer je i u moru najbrojnija. Ta lista mogla je biti još duža, ali su neke vrste grupirane pod zajednički nazivnik – kokoti, pauci, grdobine, tabinje, patarače, lumbraci, kirnje, s time što je glavulja izdvojena, iverci, od kojih je izdvojen zlatopjeg, te cipli s dvije izdvojene vrste – zlatar i skočac. Čitajući popis kod nekih ćemo vrsta zastati, a neće nam pomoći ni latinski, odnosno znanstveni nazivi. Tko ih zna, osim stručnih ljudi? Izdvajam crveni bodeč! Naziv škrpinica sigurno nam je bliži, iako mnogi tu ribu svrstavaj pod škrpinu. Imamo, također, divljeg arbuna, ali kao alternativni naziv za batoglavca. Za većinu riba iz te grupe ne trebaju nam objašnjenja, nude se na našim ribarnicama, neke svakodnevno, a druge s vremena na vrijeme, ovisno o sezoni lova, odnosno akvatoriju u kojemu se love. Na primjer, kirnja i koraf, a mi ga nazivamo korbel, ne pamtim kada sam ih vidio na riječkoj ribarnici. Isto je s jeguljom! Bit će petnaestak, možda i dvadeset godina kada sam na jednom banku vidio tri primjerka i – kupio.

Dalje su glavonošci – njih je malo, a poznajemo ih još manje. Svi znamo za tri glavne vrste, to su lignja, hobotnica i sipa. Bolje upućeni znaju i za mrkače, pravim nazivom bijeli i crni muzgavac, a na popisu se nalazi i samo muzgavac. Lignjuni su vrste što ih češće nazivamo totanima. Još sipice, jedan naziv za puno vrsta i gotovo. Ribe hrskavičnjače već su nam zanimljivije. Na ribarnicama nam se nude: raža, mačka, pas, golub, rijetko i drhtulja. Tu su, međutim, po četiri vrste raža i pasa, dvije vrste mačaka, pa onda mačke pod zajedničkim nazivom, te dvije drhtulje.

Uvozni rak

Potrošački, najzanimljivija je mala plava riba. Puno se ona lovi, ali nema puno vrsta i, uglavnom, sve su nam poznate. Najprije, srdela, inćun i papalina, zatim plavica, skuša, šarun i iglica. Treba tek dodati da imamo dvije srdele – srdela i srdela golema, te dva šaruna – šarun i šarun mediteranski. U trgovačkoj praksi najčešće nema tih razlika, možda se primjenjuje u veleprodaji.

Zanimljiv je popis ostalih organizama. Većina nije jestiva, ali se lovi, odnosno vadi iz mora. Samo poneka vrsta rijetkima se nađe na jelovniku kao poslastica ili afrodizijak, a ponešto koriste ribolovci za ješku. U jestive organizme, ali ne za svakoga, spadaju crni i hridinski ježinac. Baš me zanima koliko ih naši ljudi od mora razlikuju, jasno, osim struke. Također, neki jedu morska jaja, te razne puževe, uključujući i volke koji su izdvojeni kao posebna vrsta. Za ješku se koriste morski crvi, pa izdvojeni veliki crvi i bibi, pravim nazivom morski štrcaljac. Tu su još trpovi i trp obični, a među ješke spadaju i puževi. Crveni koralj, spužve i spužva obična nisu jestivi, ali imaju gospodarsko značenje.

Većina rakova s popisa uglavnom nam je poznata, a među njima našao se i jedan »uvozni«, uljez u naš Jadran koji se toliko rasprostranio da je uvršten na lovnu listu – plavi rak. Ostali su nam znani – škamp, kozica i tigrasta kozica, veliki rakovi hlap i jastog, pa rakovica, kanoća, kuka i zezavac. Od školjkaša najveće gospodarsko značenje imaju dagnja i kamenica, a u ulovima se još pojavljuju: jakovljeva kapica, kapice, kokoš, kućica, kunjka, mala kapica, prnjavica i rumenka.

Velika plava riba posebna je kategorija, a u njoj najistaknutije mjesto ima tuna plavoperajna. Tu su i njen »rođak«, često i namjerni dvojnik, albakor, pa iglan i iglun, odnosno sabljarka. Ostale vrste nisu tako velike, a to su luc, palamida i rumbac, te gof i lica, koje ne bih svrstao u plavu ribu nego samo u pelagijsku.

Sredozemna medvjedica

Osjetljive vrste ne smije se loviti, a slučajno ulovljene mora se žive vratiti u more. Na popisu nalaze se hrskavične ribe, gmazovi, ptice i sisavci. Od riba najviše je morskih pasa – 18 vrsta, među kojima su i dobro nam znani pas modrulj, lisica, te velika bijela psina. Nadalje, tu su ražopsi, raže i golubovi. Tri vrste morskih kornjača predstavnici su gmazova – glavata želva, zelena želva i sedmopruga usminjača. Među morskim pticama dominiraju čigra i galebovi, manje je ostalih, a na popisu je ukupno 11 vrsta. Listu sisavaca čine kitovi, gdje je sedam dupina. Ima i jedan tuljan! Da, u Jadranu žive i tuljani, ako nisu posve iskorijenjeni – to je sredozemna medvjedica. O njoj i njenom povratku u naše more puno se priča i piše, ali još nema definitivne potvrde da se ponovo trajno nastanila.