Danas je nedjelja Cvjetnica, jasno, za vjernike katolike, a takvih je u nas najviše. Ulazimo u Veliki tjedan, pa kao finale dolazi Uskrs, najveći kršćanski blagdan. Uoči takvih svetkovina u nas se, standardno, najviše govori o jelu, što servirati na blagdanski stol, što pripremiti za svečani uskrsni objed. Veliki petak, što prethodi Uskrsu, manje je »problematičan«. Dan posta i nemrsa standardno na naše stolove donosi bakalar. I fritule, ali su one malo kome zanimljive. O bakalaru se ovih dana, ipak, neusporedivo manje govori nego u danima prije Badnjaka. I nije baš obavezno da se mora blagovati bakalar. Može i koja friška jadranska riba. Dvaput sam se na Veliki petak zatekao u Italiji. Jednom sam otišao na marendu, drugi put na ručak. Poželio sam bakalar, ali ga nisam dobio, nije ga bilo u ponudi. Osvrnuo sam se po okolnim stolovima, ljudi su jeli ribu, plodove mora…

I bilo bi dosta o gurmanskim guštima. Ljudi se po mnogo čemu razlikuju, konzumirati će ono što vole, ili što si mogu priuštiti. Sigurno je, međutim, da na Veliki petak neće imati priliku kupiti malu plavu ribu. Veliki tjedan ujedno je tjedan punog Mjeseca. Valjda svi to znamo, u svijetlim noćima brodovi plivaričari ne rade. Možda će netko pokušati nešto uloviti, možda…

Zagonetan život

Umjesto bakalara o kojemu ionako prečesto pišem, za temu sam odabrao manje poznatu ribu, barem na ovim našim prostorima. Istinski gurmani, ako ćemo i o tome govoriti, rado bi je ovih dana vidjeli na stolu. Riječ je o jegulji. Znam mnoge koji zaziru od samog pogleda na nju, djeluje im poput zmije. Ali, pustimo te priče, problemi s jeguljom su veliki, jako veliki. Drastične prognoze govore da je pred istrebljenjem.

Posljednjih godina dramatične apele odašilju ribari s Neretve, oni kojima je jegulja glavna lovina, koje njezin nestanak egzistencijalno ugrožava. Jegulje nema, dižu prazne mreže. Nije to samo hrvatski problem, slične informacije dolaze s raznih dijelova Europe. Jegulja nestaje iz europskih voda. Ponovimo, jegulja je riba specifična i zagonetna života. Rađa se i ugiba u moru, i to daleko od svog prebivališta, a najveći dio života najčešće provodi u slatkim vodama. Rađa se i umire u Sargaškom moru, a to je dio Atlantskog oceana blizu obala Sjeverne Amerike, oko 5.000 kilometara daleko od nas.

Ugroženost jegulje nije nova pojava. Na razini Europske unije prve mjere za njezinu zaštitu pokrenute su 2007. godine, kada se spoznalo da je ugrožena u svim europskim vodama. U direktivi što je tada donesena, predložene su mjere zaštite u najkritičnijim životnim razdobljima. To su jesenski mjeseci kada spolno zrele jegulje polaze na dugo putovanje prema mrijestilištu u Sargaškom moru te kada se sitna, staklasta mlađ vraća u prebivalište svojih roditelja. Dugo traju ta putovanja, mjere se u godinama i donose mnoštvo opasnosti.

Zaštita bez rezultata

Svim državama nametnuta je obveza smanjenja ulova, odnosno stvaranje uvjeta da 40 posto migracije prođe prema odredištu. Svi su je prihvatili, ali je sama provedba nepoznata, znalci govore – i komplicirana. U jesenskom razdoblju ribolov jegulje je najintenzivniji, a kontrole nisu efikasne. Stručne procjene govore da kroz 15 godina nije zabilježeno nikakvo poboljšanje. Nigdje u Europi, pa ni u Hrvatskoj. U odnosu na stanje prije pedesetak godina, navodi isti izvor, ulovi jegulje smanjeni su 95 posto. Još je porazniji podatak da je priljev mlađi, staklaste jegulje smanjen za 99 posto. Opstanak je došao u pitanje.

Preporuke za očuvanje te riblje vrste donijelo je i Vijeće ministara poljoprivrede i ribarstva EU-a. Ministri su dogovorili sveobuhvatni paket mjera za zaštitu i obnovu jegulje u europskim vodama. Predložena je zabrana komercijalnog i rekreacijskog ribolova u morskim i susjednim boćatim vodama sjeveroistočnog Atlantika i Sredozemnog mora, uključujući Baltičko i Crno more. Trajanje zabrane je šest mjeseci godišnje, s time što su razdoblja lovostaja različita u raznim akvatorijima, a određivat će ih svaka država za svoje ribolovno područje.

Kada se govori o drastičnom smanjenju stokova i ugroženosti pojedinih vrsta riba, najčešće se za to okrivljuje prekomjerni ribolov. U slučaju jegulje čovjekov utjecaj je veći, i bez ribolova. Širom Europe isušene su mnoge močvare, poljoprivreda je intenzivirana, masovno se koriste razne kemikalije pa dio njih dospijeva u vodene tokove. Jegulje ugibaju, gube životni prostor, ulovi su mali i nikakvi.

Tri mjeseca lovostaja

Lovostaj jegulje u Hrvatskoj traje tri mjeseca, od 1. lipnja do 31. kolovoza. Tako je bilo prijašnjih godina. Za ovu termin još nije definiran jer se lovostaj određuje pravilnikom za tekuću godinu. Možda će za ovu biti određen drugi, duži termin. Ribari s Neretve odaslali su poruke, logično je očekivati uvažavanje njihovih riječi.

Najzagonetnija od svih riba

Godinama redovito posjećujem riječku ribarnicu. Kroz sve to vrijeme svega nekoliko puta vidio sam jegulje u prodaji. Ljudi su ih čudno gledali, slabo kupovali, iako im je cijena bila pristupačna. Nisu navikli… ne lovi se na ovim prostorima. Mislim da zato mogu napisati nekoliko rečenica njoj.

Jegulja je najzagonetnija od svih riba koje žive u svjetskim vodama uopće, morima, rijekama i jezerima. Ima izduženo zmijoliko tijelo, a leđna i podrepna peraja spajaju se s repnom. Glava je šiljasta i, u odnosu na veličinu tijela, dosta mala. Sitne ljuske skrivene su u sluzavoj koži, bočna pruga vrlo je razvijena, iako izvana jedva vidljiva. Boje je smeđezelenkaste ili smeđežućkaste, a dolje je bjelkasta. Boju tijela prilagođava životnoj okolini. Ženka naraste u duljinu do jedan metar, a najveća joj je težina 4 kilograma, dok su mužjaci nešto manji. Prosječnim primjercima težina iznosi dvadesetak dekagrama.

Živi u moru gotovo uz čitavu jadransku obalu, ali je znatno brojnija u slatkim vodama. Muljevita dna glavna su joj boravišta. U našem dijelu Jadrana najgušće je naseljena oko ušća Neretve, a manje oko ušća ostalih rijeka, uglavnom onih južnijih. Jegulja živi i u jezerima dalekima od mora, ali za koja se pretpostavlja da imaju neku podzemnu vezu s morem. Ipak ima jezera za koja je to teško povjerovati, a u njima jegulje ipak žive.