Vremenske neprilike ozbiljno nam kvare turističku sezonu. U danima nesnosnih vrućina vapili smo za osvježenjem, a sada nam je kiše i svježine uistinu previše. Ne baš svima…

U Dalmaciji hara vatra, ljudi i tehnika na trenutke su nemoćni, zazivalo se kišu kao spas, a ona pretjerano natapa tamo gdje je ne trebaju.

Odražava li se nepovoljno vrijeme na turističku posjetu? Zasad odgovora nema, ne može ga ni biti u kratkom vremenskom razdoblju. Siguran sam, međutim, da su se mnogi gosti iz autokampova zaputili doma prije nego što su planirali.

Uz ovakve meteorološke uvjete nije ugodno ni onima koji su na moru, nautičarima. Ponegdje se predugo zadržavaju na vezu, u sigurnosti marina, luka, lučica, sidrišta i privezišta.

Ali i u uvalama što su ih odabrali po vlastitu nahođenju, kojih nema u peljarima i nautičkim vodičima. Traže sve moguće vremenske prognoze, osluškuju strujanje zraka, osmatraju horizont i kretanje oblaka. Najkraće rečeno, gube vrijeme što su ga namjeravali provesti u plovidbi.

Nažalost, uvijek ima i onih manje opreznih i neopreznih, onih koji nemaju strpljenja čekati povoljno vrijeme, koji naprosto prkose i izazivaju. Pa onda slušamo i čitamo vijesti o akcijama službe traganja i spašavanja na moru. Pomoći nema, bit će tako dok je turizma i nautičara!

Teško je sve kontrolirati

Ovaj dio godine razdoblje je intenzivne plovidbe nautičara, vrijeme najveće frekvencije na moru. U našem Jadranu i na čitavom Sredozemlju.

Ako sada nemamo mnoštvo nautičara u plovidbi, nećemo ih imati ni u rujnu. Iako, potiho se govori, bez glasnih potvrda, da nam jedan segment tog nautičkog turizma nije na razini prijašnjih godina. Zasad, nitko to javno ne spominje, pa neka se eventualni problem analizira kad prođe sezona.

O intenzitetu plovidbe govore, između ostaloga, i ružne informacije što nam prečesto dolaze s mora, gotovo sve iz domene crne kronike.

Bolje je ne ponavljati što se događalo na moru. A još smo u srpnju… Od mnogih ćemo čuti uobičajen komentar – nema kontrole na moru. I time kao da se peru ruke od svih problema.

Ne bih se baš složio s takvom tvrdnjom. Prije će biti da ima kontrole, ali je nema dovoljno. Kada se bolje razmisli logičnim se nameće pitanje: kako pomorska policija i lučka kapetanija mogu nadzirati svaki dio našeg Jadrana, sve držati pod kontrolom?

Ne može se kontrolirati ni svaki kilometar cestovnih prometnica. A pomorski i cestovni promet nisu za uspoređivanje.

Propisima je sve lijepo regulirano, ali se oni donose da ih ljudi krše! Tko bi uopće mogao nabrojiti sve moguće prekršaje na moru.

Izazova je uistinu puno, a ljudi rezoniraju u skladu s onom: »neće me valjda vidjeti«. Pa glisiraju blizu obale, prazne sive tankove u uvalama, bacaju otpad u more, sidre gdje ne bi smjeli…

A što se sve ne radi na moru…? Ne smijemo generalizirati, veći dio ipak su savjesni i obzirni nautičari, ljudi koji poštuju red, čuvaju prirodu, ne zloupotrebljavaju gostoprimstvo.

Stanište i zaštita

Jedan od većih problema je bez sumnje sidrenje. Malo koji skiper ili voditelj plovila razmišlja o tome gdje smije sidriti, a gdje je ono zabranjeno, kakvo je dno na koje obara sidro.

Još manje vode računa o tome da bi nepromišljenim sidrenjem mogli nanijeti štetu morskoj flori i fauni. Poseban režim sidrenja propisan je za akvatorij nacionalnih parkova i u njima je donekle moguće provoditi nadzor.

Drugdje… more je veliko! Razne organizacije što brinu o zaštiti prirode uzalud upozoravaju i apeliraju, malo tko ih sluša. Ako uopće njihove riječi dolaze do onih kojima su namijenjene.

Nadasve se apelira na zaštitu livada morske cvjetnice posidonije. Ona spada među ugrožene vrste morskog bilja i u Hrvatskoj je strogo zaštićena. Također, zaštićena je i u Europi, na razini EU-a.

Posidonija osigurava bistroću mora, štiti plaže od utjecaja valova i pruža sklonište mnogim morskim vrstama. Stanište je mnogih organizama, riba, glavonožaca, školjki, rakova, spužva, žarnjaka, algi…

Rasprostranjena je na dubinama od 5 do 40 metara, u Jadranu ponajviše u akvatoriju otoka. Livade posidonije nazivaju plućima mora, one ga značajno obogaćuju kisikom, jedan četvorni metar dnevno proizvede do 14 litara kisika.

Posidonija je izuzetno korisna i važna za morski ekosustav, a problem je u tome što njene livade sporo rastu i još sporije se obnavljaju.

Pa kad sidro velike jahte ili katamarana »pošteno zaore« po livadi posidonije, treba čekati dok »trava ponovo naraste«. Zato je važno te livade maksimalno čuvati, zato se na njima ne smije sidriti. Između ostaloga, budući da su u nas propisane i druge mjere zaštite.

Prije dvije godine udruga Sunce iz Splita pokrenula je kampanju pod nazivom »Postani čuvar posidonije«, u sklopu šireg europskog projekta. Cilj joj je »osvještavanje javnosti, posebice nautičara, o važnosti zaštite i očuvanja morskih cvjetnica, s posebnim naglaskom na posidoniju«.

Edukacija umjesto kazni

Dobar primjer kako se to radi, i kako se uspjelo, dolazi iz Španjolske, s Balearskog otočja. U njihovu podmorju najveće su livade posidonije na Sredozemlju.

Znanstvenici procjenjuju da su stare oko 100.000 godina te da su najstariji organizmi na svijetu. Španjolci su to područje proglasili parkom prirode, a UNESCO ga je 1999. proglasio svjetskom baštinom.

Sidrenje nautičara pričinjavalo je veliki problem, prirodna baština počela se degradirati… Vlada je uredbom o očuvanju posidonije napravila zakonodavni okvir za efikasniju zaštitu.

Zabranjeno je sidrenje iznad livada posidonije, propisane su kazne, izrađena detaljna karta rasprostranjenosti posidonije. Za nautičare je napravljena aplikacija koja im pruža informacije o mogućnosti sidrenja i priveza plovila izvan područja tih livada.

Otvoren je i radio kanal za pružanje informacija o mogućnostima sidrenja. Ključnu ulogu imao je, međutim, nadzor provođen na način da se djeluje edukativno, a ne represivno.

Tijekom jedne godine nadzor je proveden nad 73.000 plovila. Među njima bilo ih je 6.000 koji su zamoljeni da promijene mjesto sidrenja, da presele na drugo područje.

Takav pristup pokazao se efikasnim, sljedećih godina broj plovila u prekršaju konstantno se smanjivao. Nautičari su promijenili navike!