Dugi otok

Otkriven uzrok pomora glavatih želvi u uvali Sakarun: “Ribari bi na ovo morali pripaziti”

Portal Novi list, Hina

Ilustracija / Foto Sasa Miljevic / Pixsell

Ilustracija / Foto Sasa Miljevic / Pixsell

Dvije kornjače uginule prije više od mjesec dana, a ostale prije pet do 15 dana



Većina glavatih želvi (Caretta caretta) pronađenih u nedjelju na obali uvale Sakarun na Dugom otoku uginula je najvjerojatnije uslijed zapletanja u ribarske mreže, izvijestili su u četvrtak iz Javne ustanove za zaštitu prirode Zadarske županije Natura Jadera.


Dvije kornjače uginule prije više od mjesec dana i kod njih uslijed autolize tkiva patolozi nisu bili u mogućnosti utvrditi eventualne patološke promjene. Ostale kornjače uginule su prije pet do 15 dana, stoji u izvješću koje su potpisali patolozi Željko Mihaljević i Šimun Naletilić.


Ta procjena, ističe se, ovisi o puno vanjskih čimbenika, poput temperature mora i zraka i ne mora biti u potpunosti točna.




Kornjače su različite veličine, najveća je dužine oklopa 74, a najmanja 33 centimetra. Dvije najmanje procijenjene su starosti oko pet, a ostale između 10 i 15 godina. One su dobrog gojnog stanja, bez zapaženih epibionata.


Kod najmanje kornjače utvrđene su patološke promjene sepse nakon invaginacije crijeva.


Od svih kornjača izuzeti su tkiva i organi za dodatne laboratorijske pretrage, nakon kojih će se više znati o njihovu zdravstvenom stanju.


Na obdukciju u Hrvatski veterinarski institut u Zagrebu jučer je s Dugog otoka dopremljeno sedam kornjača. Transport su organizirali JU Natura Jadera, Komunalno društvo Dugi otok Zverinac i Agroproteinka.


U epidemiološkom izvidu stručna voditeljica JU Natura Jadera Morana Bačić utvrdila je različito doba uginuća kornjača nađenih na plaži Sakarun, što su potvrdili i patolozi.


Glavate želve provode zimske mjesece u stanju usporenog metabolizma na morskom dnu. U tom razdoblju rijetko izranjaju na površinu kako bi udahnule zrak.


Kornjače koje u takvom stanju završe u koći vrlo su usporene i ostavljaju dojam da nisu žive. Vraćanje takvih jedinki natrag u more može dovesti do njihovog utapanja.


Ribari bi ih trebali zadržati na palubi neko vrijeme, idealno u položaju gdje su leđa nešto više od glave, što olakšava izbacivanje vode iz pluća te ih pustiti natrag u more nakon što se ponovno aktiviraju, objašnjava Morana Bačić.


Procjenjuje se, dodala je, da se pridnenim koćama u Jadranskom moru svake godine ulovi više od 5000 morskih kornjača.