Uplovili smo u Novu! Punim gasom, ili punim jedrima, ovisno kako tko karakterizira ulazak u 2025. godinu. Zakoračili smo dinamično i optimistički, valjda svi s istom željom: neka bude bolja od one što smo je upravo ispratili!

Proteklih dana mediji su nas opširno i detaljno informirali o ispraćaju i dočeku na svim meridijanima i paralelama kugle zemaljske ali, gotovo isključivo na »tvrdom kopnu«. Pomislio sam na trenutak, pa posredstvom interneta malo i zavirio, kako je bilo onima koji su se u »najluđoj noći« zatekli na moru.

I to, ne na velikom brodu u društvu kolega supatnika, nego sami nasred nemirnog oceana, negdje na Atlantiku ili Južnom oceanu. Sami samcati, stotinama milja daleko od najbližeg kopna, što su ga u protekla gotovo dva mjeseca možda dvaput vidjeli.

Sudionici ekstremne jedriličarske regate samaca oko svijeta, bez zaustavljanja i vezivanja uz kopno – Vendee Globe. Nisu imali vremena za slavlje, tek su s valova oceana uputili kratku čestitku svima koji prate njihovu avanturu. Imat će što pričati kada se iskrcaju…

Ne ponovila se!

Dobre želje najbližih prate njih, i sve koji plove, ne samo u prigodi blagdana, nego za čitava trajanja plovidbe. Neke na jednoj avanturi, a druge cjeloživotno. Jer, to svi znamo -ploviti se mora! Nema potrebe ponavljati ono što je mnogo puta izrečeno o životu pomoraca, problemima i uvjetima njihova rada, usprkos svim suvremenim dostignućima.

Ponavljam samo ocjenu protekle godine, što ju je u mikrofon Pomorske večeri Hrvatskog radija izrekao Neven Melvan, glavni tajnik Sindikata pomoraca. Za 2024. godinu kratko je rekao: »Ne ponovila se!«

Obrazložio je svoje riječi, naveo sve loše i negativno što se našim pomorcima i pomorstvu dogodilo protekle godine. Dovoljno je spomenuti dva događaja – tragedija u luci Malog Lošinja i suđenje dubrovačkom kapetanu Marku Bekavcu u Turskoj. Uistinu, ne ponovilo se!

Nažalost, za pomorske sindikalce bit će posla dok je pomoraca, brodova i brodara. Mnogi poslodavci, ne samo na moru, nisu rožice, zakidaju ljude na razne načine, pomorci mjesecima plove, a ne dobivaju plaću, nije rijetkost da na brodovima gladuju, jer im ni panatika nije plaćena.

Pamtim davni susret sa starim upraviteljem stroja. Bio je u mirovini, a more zove, dobro dođe koji dodatni dolar. Nakon sedam, osam mjeseci iskrcao se praznog takujina i bankovnog računa. Jedva je skupio za povratak kući. Sreća njegova što luka iskrcaja nije bila daleko.

»Ovo mi se još nije dogodilo kroz sve godine plovidbe«, komentirao je žalosno.

»Vraćam se s broda bez novaca. Gdje si bio, što si radio… Kako obitelji pogledati u oči…« Pita me da li poznajem koga u Sindikatu pomoraca. A tek tamo prava sramota. Brodar što mu je uskratio plaću bio je hrvatski!

Početak godine, ipak, ne bi valjalo začiniti tekst samo tamnim tonovima. Ima puno lijepih stvari i priča s mora u protekloj godini, a očekujemo ih i u ovoj. Turizam nam je, nema sumnje, najjača karika i najsvjetlija točka cjelokupnog gospodarstva. U njemu opet, na posebnom je pijedestalu nautički turizam.

Volimo se hvaliti da smo u tom segmentu vodeći u svijetu ili, reći će oni skromniji, među vodećima. U takvu pozicioniranju glavni aduti su nam prekrasno more, mnogi će opet reći »najljepše na svijetu«, što je ipak pretjerivanje.

Naše more odlikuje, a to nitko ne može poreći, izuzetno razvedena obala s tisuću i još više otoka, otočića, hridi i grebena. To nam je dar prirode, bogom dano, nije naša zasluga, niti ostavština. Danas to blago znalački koristimo, na njemu i oko njega mnogi zarađuju, tisućama obitelji na tom je polju osigurana egzistencija.

Deseci tisuća plovila svih vrsta i namjena, pod svim svjetskim zastavama u ljetnim mjesecima plovi našim morem. Plove, uživaju, troše… Te brodove viđamo doslovce svugdje, čak i tamo gdje im nije mjesto. To je danak intenzivnom turističkom poslovanju. Pa s raznih strana slušamo različito intonirane priče.

Nautičari s tisućama brodova

Pobornici maksimalnog iskorištavanja svih resursa tvrde da u nautičkom turizmu imamo velikih rezervi, da hrvatska obala može prihvatiti puno više nautičara i njihovih brodova, da bismo trebali izgraditi više marina i luka za njihov prihvat.

Nasuprot takvim stavovima čuju se glasovi razuma, istina ponekad i pretjerani. Po njihovima riječima, previše je turističkih brodova na našem moru, prevelika je to ugroza za njegov eko sustav. More se intenzivno zagađuje s kopna i brodova, sustav zaštite i kontrole nije na zadovoljavajućoj razini.

Plovila nautičara i njihovo kretanje moraju biti pod stalnim nadzorom, između ostaloga, i zbog sigurnosti plovidbe. Prevelika je masa brodova što u ljetnim mjesecima plove našim morem. Uz maksimalni angažman svih službi, nemoguće je sve kontrolirati, provjeriti svaki skriveni zaljev, udaljeni otočić…

Među njima mnogi brodovi ilegalno plove hrvatskim Jadranom, bez prijave lučkim vlastima i ostalim nadležnim službama. Plove i, ako ih ne »uhvati« kakva kontrola, ilegalno borave za čitava ljetovanja.

Ljudi koji u ljetnim mjesecima provode kontrolu plovidbe mogli bi ispričati mnoštvo svakojakih susreta i događaja. Uglavnom, za lijepa vremena sve dobro prolazi. Ali, ako naiđe iznenadna nevera, ili kakva havarija na brodu, problemi se samo nižu.

U takvim prigodama »otkriva« se ilegalni boravak i tko zna kakve još nepravilnosti, odnosno prekršaji. To je sve neminovnost i cijena masovnog turizma. Ne plaćamo je samo mi u Hrvatskoj.

Generalno, stanje u nautičkom turizmu na našim prostorima nikako ne možemo, i ne smijemo, negativno oslikavati. Većina nautičara je savjesna, poštuju propise zemlje u koji dolaze. Pomorskim vlastima ne pričinjavaju probleme i, što je najvažnije, ne zadaju posla službi traganja i spašavanja.

Impresivne brojke

Hrvatski nautički turizam ima veliki potencijal. Svoja plovila naši gosti mogu vezati u 224 luke nautičkog turizma. Među njima je 85 marina, od kojih su 24 suhe. Nadalje, na raspolaganju im je 79 sidrišta, 17 privezišta, te 43 odlagališta plovila. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupno raspolažemo sa

19.131 vezom. Rekao bih, međutim, da to nije sve! Mnogi nautičari vezuju se u sportskim lučicama, registriranim i neregistriranim za takvu djelatnost. Također, njihove brodove moguće je vidjeti na nekim »divljim« privezištima, te raznim sidrištima, često nezaštićenim od vjetrova i valova. Prema istom izvoru, ukupan prihod od nautičkog turizma u 2023. godine iznosio je oko 161 milijun eura.

Posebnu, izuzetno važnu stavku u tom segmentu poslovanja čini charter djelatnost. Mnogi analitičari tvrde da samo u tome vodeći u svijetu. Između ostaloga, u Hrvatskoj djeluje 1.006 registriranih charter tvrtki. Najčešće se barata brojkom da one nude u najam oko 4.500 plovila. Opet, jasno, bez sivog chartera što ga je nemoguće suzbiti.