Luciano Keber / Foto: S. DRECHSLER
Riječ je o jedinstvenom primjeru i priručniku za očuvanje od zaborava tradicijske drvene brodogradnje na našim prostorima, u kojoj je autor izložio rezultate svoga dvadesetpetogodišnjega rada
povezane vijesti
RIJEKA – Luciano Keber, jedan od ponajboljih hrvatskih brodomaketara te istraživač i znalac tradicionalne brodogradnje s pomorskim obrazovanjem i iskustvom, kao i dugogodišnjim iskustvom u djelatnosti u brodomaketarstvu i rekonstruktivnom maketarstvu, nedavno je objavio novu knjigu »Traditional Boats of the Croatian Adriatic Coast«.
Riječ je o petom izdanju knjige »Tradicionalne brodice hrvatskog Jadrana«, kojom autor promiče očuvanje i valorizaciju starih jadranskih drvenih barki i vrijednu baštinu naše brodograđevne tradicije, a koja je ovoga puta dobila novo ukoričenje, i to na engleskom i francuskom jeziku. Ovaj vrsni brodomaketar danas je kapetan ispostave bakarske Lučke kapetanije, a prikazivanjem brodova u umanjenom mjerilu počeo se baviti u djetinjstvu.
Pomorska baština
– Dok sam plovio po svijetu, u muzejima sam imao prilike vidjeti razne vrste brodova. Naravno, svi gaje svoju kulturu, ali u hrvatskim muzejima rijetko se mogu pronaći naši brodovi i barke. Zato sam se odlučio prihvatiti posla i bazirati se na istraživanje i izradu maketa naših tradicijskih barki kao što su trabakul, batana, pasara, guc, gajeta, leut, bracera i ostale. One su važne za našu kulturu, ali progovaraju i o civilizacijskoj vještini brodogradnje i povijesti pomorstva. To su barke koje našu kulturu razlikuju od ostalih, ističe Keber te objašnjava: veliki jedrenjaci ne razlikuju se previše od drugih pomorskih civilizacija, no male se barke itekako razlikuju. Našu rovinjsku batanu ili kvarnerski guc, braceru, trabakul, leut, ne može se nigdje drugdje naći, a naša razgranata obala razlog je zašto je brodogradnja u Jadranu toliko raznovrsna, kazao je Luciano Keber.
Nova knjiga »Traditional Boats of the Croatian Adriatic Coast« jedinstveni je primjer i priručnik očuvanja od zaborava tradicijske drvene brodogradnje na našim prostorima, u kojoj je autor izložio rezultate dvadesetpetogodišnjega rada i proučavanja tradicijskih barki i brodogradnje nastalih terenskim istraživanjima u suradnji i komunikaciji s brodograditeljima duž cijele naše jadranske obale. Sa željom da ukaže na važnost održavanja pomorske baštine i tradicije Luciano Keber u knjizi donosi detaljan prikaz evolucije, povijesti te tehniku i način izrade barki uz pripadajuće nacrte, ali i iskustva u konstruiranju njihovih maketa.
Samostalne i kolektivne izložbeLjubav prema brodomaketarstvu i pomorskoj tradiciji potekla je od najranije mladosti, a inspiracija je potekla od roditelja, posebice oca i kućnih prijatelja koji su također izrađivali makete brodova i jedrenjaka. Naravno, život uz obalu, ribarenje na barci, ali i plovidba na brodu posebno označe čovjeka i vežu ga za more, kazao je Luciano Keber, koji je s prvim natjecanjima započeo u osnovnoj školi u modelarskom klubu. Dosad je izradio mnoge makete brodova te ostvario četrdesetak samostalnih autorskih izložbi, a svoje je kreacije izlagao i na brojnim kolektivnim izložbama te sudjelovao na hrvatskim i inozemnim natjecanjima brodomaketara. Osim toga, međunarodni je brodomaketarski sudac, a do 2004. godine obnašao je dužnost predsjednika Hrvatskog saveza, a svoje iskustvo i znanje rado prenosi na mlađe naraštaje i naše brodomaketare. |
Namijenjena stručnjacima
– Knjiga je pisana s ciljem očuvanja naše pomorske baštine, sama ideja, od prvoga slova do korica, posvećena je i govori o njoj. U Hrvatskoj ima vrlo malo literature o tradicijskoj brodogradnji, a ovo je ustvari tehnička knjiga namijenjena stručnjacima koji se bave brodogradnjom, istraživačima pomorske baštine te brodomaketarima, istaknuo je Keber svjestan današnje situacije u kojoj je sve manje starih jadranskih barki, a očuvani će nacrti i detaljne makete očuvati barem dio te baštine.
– Ljudima treba dati do znanja i upućivati ih na nešto što vrijedi kako bi vrednovali dragocjenosti koje imamo, ljudima treba davati do znanja i upućivati ih na to. U posljednje vrijeme postoji povećan interes za pomorsku baštinu duž cijeloga Jadrana, no ne postoji međusobna povezanost i sistematizacija na razini države, a ono što je još žalosnije, nema puno interesa u mladih ljudi, kako bi se znanje moglo prenijeti na nove naraštaje i tako očuvati, zaključio je Luciano Keber.