Pokal Oradela kako bi Slovenci rekli, ili Kup Oradela, zna se, to je još jedno nezaboravno druženje u Piranu.

Organizator je kao i do sada bilo RD Oradela iz Pirana, a osim ribolova, razloga za biti prisutan na tom ima baš mnogo.

Netko će reći – idemo uhvatiti 100 orada, a usput, bili smo jako blizu tog broja ove godine, dok će drugi reći – razvalićemo se od ribolova i vidjet će se da smo bolji od ekipe iz susjednog grada.

A ja… Pa ja i mnogi drugi poput mene dolaze u Piran vidjeti drage prijatelje.

Poći i ribati, a ne biti u društvu s Mariom, Dariom, Danilom, Denisom, pa zatim ne posjetiti Čakolu i ne vidjeti se s Gorazdom, Idom, Lukom… E to bi tek bio potpuni promašaj.

Ne popiti piće s ekipom splitske Zente i Poljuda, crnogorske Ame, Jugole Grakalića, Grand Prixa i Delfina, ili ne provesti neko vrijeme u Piranu sa Šiljom, Švabom ili Tvrtkom, jednostavno je nezamislivo.

Doći i loviti ribu, a ne probati osjetiti i ovu drugu stranu Pirana, mislim da je potpuno bezvrijedno.

No, idemo redom.

Naš ljubazni domaćin Mario je kao i svih prošlih godina, tako i ovoga puta u petak, 8. studenog, u kasno popodne napravio prijem za sve goste koji su tu došli prvenstveno zbog druženja.

Puno pića, raznih kulinarskih specijaliteta, vina i gitare, baš kao u pjesmi.

No to znaju samo oni koji su stalno prisutni pa zato i nastavljaju dolaziti bez obzira na sve probleme koji ih možda u pozadini taru.

Naravno, s obzirom da se sve odigrava na ulici ispred Mariovog ateljea Mozaik, u nekom trenutku se prebacujemo u caffe Čakola i onda se druženje nastavlja do iza ponoći i tu sada nastaje prvi problem.

Kako poći u ribolov u šest sati ujutro, jer je to termin okupljanja natjecatelja u subotu koja je već tu?

No i to se nekako uspije jer svi kažemo, spavat ćemo sutra kad dođemo kući.

Subota, piransko pristanište ili marina.

Dolaze polako i ostali natjecatelji.

Mario i ekipa iz Oradele su već sve pripremili.

Polako počinje prozivka natjecatelja, podjela ješke i raspoređivanje po barkama.

Prisutna su 54 ribolovca koji polako odlaze u 12 barki, svaki na svoju iždrijebanu poziciju.

Polako se približava i 7:45 kada se daje start za isplovljavanje i u 8:00 počinje ribolov.

Lovi se do 13:30 i očekujemo da sve barke do 14:00 budu na vezu i da je ulov do tada već predan.

Vaganje se odvija kao i svih prethodnih godina u restoranu Pirat.

Tradicionalni sudac za vagom je i dalje Branko, s tim da se prateća ekipa malo podmladila.

A ulov je upravo fantastičan.

Jako brzo dolazim do broja od 91 ulovljene orade i komentiram da se idućih 10 godina u Piranu sigurno neće loviti orada jer ih u moru nakon ovoga sigurno više nema.

Vrlo brzo nakon vaganja dolazimo i do rezultata, onoga što svi natjecatelji i najviše čekaju. Treće mjesto u pojedinačnoj konkurenciji je sa 17820 bodova osvojio Bojan Ropoša član ŠRD Kit Kranj.

Druga, s 26595 bodova je bila Vesna Pereza, članica ŠRD Oradela Piran, a prvo mjesto s nedostižnih 33320 bodova je osvojio Bojan Šalamon, član ŠRD Aero Celje.

Ekipno je treće mjesto zauzela ekipa SPSD BN Marinaresca Muggia 1, drugi su bili RD Oradela Piran Ž, a prvi ŠRD Aero Celje 1.

Najbolja ženska ekipa je bila ekipa RD Oradela Piran Ž u sastavu Bruna Verbanac i Vesna Pereza, a nagrada za najtežu oradu od 1115 grama je otišla Bojanu Šalomonu.

A nakon dodjele priznanja i nagrada pobjednicima polako se privodi kraju i ova, dvadeset i sedma Oradela, barem za natjecatelje.

Ekipa koja se okupila u petak nastavlja svoje druženje tamo gdje je prekinuto, u Čakoli.

A kako je noć ranije neprimjetno došla subota, tako je došla i nedjelja, dan kada svi koji su ostali u Piranu, ujutro doručkuju nezaboravan doručak koji organizira Mario s ekipom iz Čakole.

Jede se šunka u tijestu i segedin koji nakon svih druženja proteklih dana i noći tako prijaju.

A onda nekako, opet prebrzo, dođe i vrijeme za rastanak uz prijateljske pozdrave i obećanja da se sigurno vidimo i naredne godine.

Napisao i snimio:Vladislav Vuković