Iz Podgorice nam se javio Aleksandar Saša Pejović, ribolovac koji je uspio ostvariti za naše more neobičan ulov. Evo što nam je Saša rekao o tom svom ribolovnom iskustvu:

– Lovio sam jigom sa stijena na Luštici. Koristio sam za ovakav ribolov relativno lagan pribor, štap do 80 grama akcije, računajući da će naletjeti nekakav luc ili palamida, ulov uobičajen za ovo doba godine – priča nam Saša.

– A onda se u jednom trenutku sve zateglo, a mašinica počela cvrčati. Kao da sam zakačio torpedo. Srećom, kočnica je bila pravovremeno dobro podešena. Iznenadila me snaga ribe koja je izvlačila i divljala tako da sam u prvim trenucima pomislio da je puno veća – nastavlja Saša svoju priču.

– Srećom, tu je bio i kolega ribolovac Aleksandar Delić koji mi je mogao pomoći, tako da smo zajedničkim snagama, nakon nekih pola sata borbe, uspješno nasukali ribu na suho.

A kad smo je pobliže pogledali, shvatili smo da do sada nismo ni ulovili, a ni vidjeli takvu ribu.

Tek kasnije, nakon konsultiranja s Ilijom Ćetkovićem, stručnjakom sa Instituta za biologiju mora iz Kotora, saznali smo da je riječ o prugastoj tuni, za naše more vrlo rijetkoj vrsti.

Ova moja je bila duga oko 80 centimetara i teška 12 kilograma i koliko znam jedina ikada ulovljena u Crnoj Gori – ispričao nam je Aleksandar Saša Pejović.

A prugasta tuna (Katsuwonus pelamis, Linnaeus, 1758) poznata i kao pacifička prugasta tuna, srednje je velika tuna iz roda Scombridae koja je ime dobila zahvaljujući karakterističnim uzdužnim prugama na tijelu.

Premda su joj temeljno stanište topla tropska mora Istočne i Jugoistočne Azije, ova se vrsta proširila po svim morima. Jata prugaste tuna uočena su u Indijskom Oceanu kao i u zapadnim i istočnim dijelovima Tihog Oceana. Nešto je manje brojna u Atlantiku i Sredozemnom moru gdje je znanstvenici smatraju invazivnom vrstom koja je direktna prijetnja autohtonim tunama.

No činjenica je da se u Atlantskom Oceanu ova vrsta potpuno prilagodila hladnijem okolišu pri čemu nisu zabilježena nikakva invazivna ponašanja.

Generalno, stanište prugaste tune se danas prostire od obala Britanske Kolumbije do Čilea u Istočnom Pacifiku, dok je u Atlantiku nastanila Meksički zaljev i Karibe. U Sredozemnom je moru prisutna samo u njegovom zapadnom dijelu uz španjolsku obalu i u Tirenskom moru, tako da je ovaj ulov svakako zanimljiv i s tog aspekta.

Do sada je prisustvo prugaste tune u posljednjih 80 godina u Jadranu zabilježeno tek nekoliko puta pri čemu službena literatura ovu vrstu navodi kao stalnu vrstu našeg mora.

Prvi službeni nalaz ove vrste u našem moru je evidentiran davne 1940. godine što su u svom radu zabilježili Branko Dragičević i Jakov Dulčić.

Sljedeći ulov je zabilježen u studenom 2020. godine kod Prevlake. Ta je riba bila teška 5,4 kilograma, a ulovljena je također štapom s obale i to nakon što je ribolovac uočio jato u prolazu.

A nedavno je jedan primjerak prugaste tune ulovljen i kod Šipana što svakako upućuje na jatni prodor u Jadran.

Inače prugasta tuna može narasti do jednog metra u dužinu i pritom težiti 20 kilograma, što ulov Aleksandra Saše Pejovića svrstava u krupnije primjerke.