Plavi svijet

Naše more je najčišće

Branko Šuljić

Foto Ana Križanec

Foto Ana Križanec



Na plaži u Ičićima zabranjeno je kupanje, more nije čisto, laboratorijska analiza otkrila je prisustvo jedne bakterije, ne baš bezazlene. Do daljnjega nema kupanja, iako – mnogi ljudi i dalje se kupaju na tom lokalitetu, ne mare za zabrane i upozorenja, u krajnjem slučaju ugrožavaju vlastito zdravlje.


Na području Kostrene uobičajena priča – povremena onečišćenja dolaze s prostora rafinerije. Toliko iz našeg najbližeg okruženja. Ne znam kako je drugdje, ne pratim pažljivo. Čitam i slušam informacije o prosvjedima – zbog betoniranja na pomorskom dobru, zbog industrijskog postrojenja na obali, zbog postavljanja novih farmi marikulture, zbog…


Sve te informacije dolaze nam usred ljeta, turističkog ljeta, važno je naglasiti, jer turizam nam egzistencijalno izuzetno puno znači. Danas, sutra – valjda zauvijek. I premda smo turističku ponudu značajno unaprijedili i sadržajno obogatili, jasno nam je da većina turista dolazi prvenstveno zbog mora i kupanja.




I bit će tako dokle god bude turizma na morskim obalama, u nas i u svijetu! Ima turista koje privlače prirodne, povijesne i kulturne znamenitosti, mnogi su ljubitelji pustolovina, aktivnosti na snijegu i zimskih atrakcija, ali more prednjači.


Na jednu stranu more, a na drugu sve ostalo i – uvjeren sam – pretegnut će more. Možda financijski pokazatelji govore drukčije, ali su apsolutne brojke neusporedive.


More nam je dragocjeno


Zato, more nam je izuzetno važno, dragocjeno, nama i mnogima. Ponekad, stječe se dojam da nismo dovoljno svjesni toga njegova značenja, još manje vrijednosti našeg Jadranskog mora u svjetskim razmjerima.


Početkom srpnja, na našim i inozemnim portalima pročitao sam informaciju što bi se mogla svesti na zajednički nazivnik: Hrvatska ima najčišće more u Europi! Nije to nečija proizvoljna tvrdnja, simpatija za određenu geografsku cjelinu, nego službena potvrda bazirana na egzaktnim pokazateljima.


Sada s pravom možemo pjevati da »imamo najlipše more na svitu…« Ali, ta ljepota samo je jedan element što privlači turiste. U suvremenom, ekološki visoko osviještenom svijetu, čistoća, odnosno kvaliteta voda puno je važnija. Dobro su nam, na primjer, znane uzbune što ih izaziva povremeno cvjetanje mora, a ono je ipak samo prirodna pojava.


Europska komisija i Europska agencija za okoliš svake godine provode analizu kvalitete voda za kupanje, najvećim dijelom mora, a manje unutarnjih voda. Cilj je tog velikog projekta procjena da li postoje rizici od obolijevanja kupača zbog prisutnosti virusa ili bakterija, poput Escherichie coli (to je ona iz Ičića).


Zato kontinuirane kontrole, napominje se uz objavljene rezultate, nisu usmjerene samo na opću kvalitetu vode. Ispitivanje je obuhvatilo 27 država članica Europske unije, te Švicarsku i Albaniju. Prošle godine uzorci za analizu uzimani su na 22.081 lokaciji. Među njima našla su se i neka lučka područja, kao što su Kopenhagen u Danskoj i francuski Marseille.


Izvrsna kakvoća


Generalno, stanje je povoljno – samo je 1,5 posto voda za kupanje u Europi ocijenjeno lošim. U popratnom komentaru ističe se da postoji razlika između kopnenih i morskih voda, pri čemu se kakvoća za kupanje u morskim vodama općenito pokazuje boljom.


U 2023. godini 89 posto ocijenjenih morskih voda za kupanje bilo je izvrsne kakvoće, u usporedbi sa 79 posto kopnenih voda. Hrvatska je na vrhu, ispred Grčke, Cipra i Austrije, gdje je kvaliteta vode za kupanje također ocijenjena odličnom. Na našem Jadranu 99,1 posto priobalnih voda ocijenjeno je izvrsnima, odnosno 886 od 894 lokaliteta.


Uz takve pokazatelje s visoke međunarodne razine slobodno možemo zaključiti da dvije male privremene »krpice« u Riječkom zaljevu djeluju sasvim beznačajno, zanemarivo. Nisu to konstantne pojave, nego izolirani pojedinačni slučajevi.


Svjedoci smo poduzimanja svih mjera predostrožnosti da se takvo stanje što prije eliminira i, nema sumnje, neko od sljedećih mjerenja pokazat će zadovoljavajuće rezultate. Uostalom, vrhunska kvaliteta mora iskazuje se i na lokalitetima za koje bi mnogi među nama tvrdili da nemaju čisto more.


Lani se uzorke uzimalo gotovo na 900 lokaliteta, možda ih je ove godine još više. Županijski nastavni zavodi za javno zdravstvo, koji provode te aktivnosti, često objavljuju rezultate analiza i najčešće – more je izvrsne kakvoće.


Prije neki dan pročitao sam izvješće o stanju mora istarskog akvatorija, gdje se kvaliteta mjeri na 217 lokacija, od Savudrije do Brestove. Mjerenje je provedeno posljednjih dana srpnja i prvih u kolovozu.


Nije mi znana učestalost uzorkovanja, pa je moguće da ima i novijih rezultata. Prema mikrobiološkim pokazateljima na 200 lokaliteta, odnosno 92 posto uzoraka, kakvoća mora za kupanje je izvrsna. Na devet mjernih točaka registrirana je dobra kakvoća, a na osam zadovoljavajuća.


U moru bez osvježenja


Prigodom uzimanja uzoraka, također se mjeri temperatura mora i zraka. Temperatura mora na istarskom području bila je u rasponu od 25,8 do 28,2 stupnja, a zraka od 22 do 32. Za zrak je važno u kojem dijelu dana se mjeri temperatura, dok kod mora gotovo da nema variranja.


A, da je ono ovog ljeta toplo, pa i pretoplo, mogao se uvjeriti gotovo svaki kupač. Uobičajena je izreka da se za velikih vrućina traži osvježenje u moru. Ovog ljeta teško se nalazilo. Možda na pozicijama gdje ima kakva jaka vrulja. Ali i one su oslabjele nakon gotovo 45 suhih dana.


Marikultura


Na Rabu se nedavno prosvjedovalo zbog najavljenog ulaska marikulture u akvatorij njihova otoka. Rabljane treba razumjeti, turizam je njihov život, danas i sutra. Marikultura je, također, važna djelatnost, potrebna između ostaloga i turizmu, ali je ona »prljava industrija«, rekao je svojedobno jedan naš biolog, sveučilišni profesor.


U neposrednom okolišu farmi ima onečišćenja mora, to je nepobitno, ističu stručnjaci iz sektora marikulture, ali se to može svrstati pod lokalno onečišćenje, to ne prijeti nikakvom ekološkom katastrofom.


Jedan od njih svojedobno je izjavio za naš list: »To uopće ne može biti ekološki problem za naše more, jer je njegov kapacitet nemjerljivo veći. O ozbiljnom ekološkom problemu ne možemo govoriti, ali da marikultura ima utjecaja na okoliš, to apsolutno stoji. Uostalom, svaka druga čovjekova djelatnost jednako utječe na okoliš.«


Važno je spomenuti riječi još jednog znanstvenika iz područja biologije koji potvrđuje da marikultura onečišćuje more, »ali ga ne zagađuje«. To je sve prirodno i more protekom vremena to razgrađuje. More razgrađuje i onečišćenje od nafte, a gdje neće riblju hranu baziranu na ribi i njen izmet, zaključio je on.