RIBOLOVNI TERENI

Na kakvom terenu najčešće lovite? A znate li koje sve vrste žive u vašoj lovnoj zoni?

Boris Bulić

Danju se na kamenitim terenima mogu uspješno loviti, smokve, vrane i lumbraci, kao i vječno gladne pirge, dok se od plemenitije lovine mogu očekivati picevi, kantari, šarzi, ali i zubaci, kao i nebrojene količine sitne ribe, dok se u pola mora ili na površini, plovkom ili varalicama, kao i á volo tehnikama mogu pronaći i iglice, ušate, brancini, feluni, lice, skuše, lokarde i brojni drugi lovci…



U zavisnosti od ribolovne tehnike, sastava dna i dubine mora, odnosno odabrane pozicije lovina može biti vrlo različita. Naravno, upućeni ribolovac na poziciju će uvijek doći adekvatno pripremljen, tako da nekih iznenađenja zapravo i ne bi trebalo biti.


Kamenito dno, kakvo je najzastupljenije u našem obalnom nizu, stanište je većine plemenitih i onih nešto manje plemenitih ljuskavki, kao i brojnih usnača i još brojnije sitne ribe. Danju se na takvim terenima mogu uspješno loviti, smokve, vrane i lumbraci, kao i vječno gladne pirge, dok se od plemenitije lovine mogu očekivati picevi, kantari, šarzi, ali i zubaci, kao i nebrojene količine sitne ribe. Naravno, ovaj se popis vrsta odnosi na lov pridnenim postavama, dok se u pola mora ili na površini, plovkom ili varalicama, kao i á volo tehnikama mogu pronaći i iglice, ušate, brancini, feluni, lice, skuše, lokarde i brojni drugi lovci koji krstare nad jatima riblje mlađi u potrazi za brzim i kvalitetnim obrokom. Noću na scenu izlaze murine, mačke i ugori koji se, vječno praznog želuca, pomoću svojih savršenih navigacijskih osjetila nepogrešivom preciznošću kreću kroz labirinte stijena i algi.





Za razliku od kamenitog dna, na pjeskovito ljušturastom dnu je izbor ribljih vrsta nešto manji. Tu će se, ukoliko kurenti nisu previše izraženi i ukoliko je obala formirana kao uvala, pa makar i kao malo uleknuće, naći ovčica, arbun, pauk, kantar, trlja, pa i raža, dok će se uz eventualne travnate oaze posidonije okupljati usnače i sitnije plemenite ljuskavke. U pola dna će krstariti brancini uz poneku iglicu, dok će se noću more ispuniti bugvama i ušatama, eventualno šarunima i lokardama, ali jedino ako je kurenat nešto izraženiji.


Muljevito dno je najsiromašnije vrstama, tako da je u izboru terena većini ljubitelja obalnog ribolova ovakav teren na posljednjem mjestu. Na takvim terenima uglavnom obitavaju krupne ribe poput velikih raža, golubova, listova, iveraka i kokota. Premda se mogu pronaći i arbuni, ovčice i još poneki plemenitaš, takvi su ulovi zapravo rijetki, jer te ribe ipak vole tvrđa dna. Noću se situacija bitnije ne mijenja, pri čemu jedino na dubljim terenima, i to za mjesečine, možemo očekivati zalutale pučinske lovce kao i nezasitne i sveprisutne bugve.


Ukoliko je odabrani teren rt, tada se često s jedne strane nalazi plitki teren sa ‘šarenim’ dnom, dok je druga strana strma i duboka. Ukoliko je moguće, idealno je iskoristiti obje strane, pliću po danu, a duboku od sumraka do zore.


U noćnom se ribolovu, pogotovo na dubljim terenima, obali često približavaju velike lignje. Loviti se mogu skosavicama, klasičnim obalnim tehnikama poput light eginga, no isto tako i običnom iglom s krunicom na koju se postavlja srdela, šarun ili naprosto bilo koja riba ulovljena preko dana. A ako je lovni teren pjeskovit i plitak, svakako bi valjalo provući po dnu kojeg sniper egija ili makar oitu za sipe koje u sumrak i noću krstare pjeskovitim plićacima.