
Daleko od toga da bi svaki ribolovac treba znati razlikovati baš sve vrste, no neke s kojima se najčešće sreće, ipak bi trebao poznavati. A ponajviše zbrke po pitanju prepoznavanja dolazi u susretu s ribama iz obitelji ljuskavki…
povezane vijesti
- Kako transportirate i čuvate predveze? Izrađujete li ih na licu mjesta ili u ribolov dolazite potpuno opremljeni?
- Ribolov na ušću Bojane. Na Black Minnowa od 12 grama nasukao brancina od 8,3 kilograma
- Spinning ušata može biti iznimno zanimljiv ako se koriste prave varalice. Evo nekoliko korisnih naputaka za dinamičniji spinnerski doživljaj
Riblje vrste nije teško razlikovati, ako se zna na što treba obratiti pažnju. Katkad je to tek neka šipčica peraje, a katkad položaj oka, mala grba ili tamnija točka blizu repa. I premda se sve ovo nekome može činiti suvišnim i nepotrebnim, sigurno nikako nije isto kad u ribolovu ulovimo i zadržimo špara dugog 15 centimetara ili kad zadržimo zubaca iste dužine.
No ribolov ipak nije stalno opasan i toliko napet zbog straha da ne ugrozimo neku vrstu i tako promijenimo evolucijske tokove. Većina ribolova se svodi na uživanje i čistu radost bog boravka na moru i onu slatku neizvjesnosti u nadmudrivanju s nekakvim pomacima na drugom kraju strune.
I daleko od toga da bi svaki ribolovac treba znati razlikovati baš sve vrste, no neke s kojima se najčešće sreće, ipak bi trebao poznavati.
Ponajviše zbrke po pitanju prepoznavanja dolazi u susretu s ribama iz obitelji ljuskavki (Sparidae). Razlog toj zbrci, unatoč činjenici da su te ribe čest, a mnoge od njih i redovit ulov u sportskom ribolovu ponajprije dolazi zbog teško uočljivih razlika u nedoraslom, juvenilarnom stadiju. Naime, u toj životnoj dobi one ključne fizičke osobine po kojoj se odrasli primjerci na prvi pogled jasno prepoznaju često nisu u potpunosti razvijene i izražene. Ipak unatoč tome, postoje obilježja koja lako ukazuju o kojoj je vrst riječ.
Među prugastim ljuskavkama najčešću zabunu izazivaju pic (Diplodus puntazzo, Cetti, 1777), šarag (Diplodus sargus, Linnaeus, 1758), kantar (Spondyliosoma cantharus, Linnaeus, 1758) i ovčica (Lithognathus mormyrus, Linnaeus, 1758).
Pic naraste do 60 centimetara dužine i može težiti 2,5 kilograma.
To je riba snažnog, ovalnog, bočno stisnutog tijela. Glava je izduljena prema naprijed u špicastu gubicu iz koje prema naprijed vire koso postavljeni zubi koje usne ne mogu do kraja pokriti. Tijelo mu je pokriveno krupnim ljuskama. Bočna je linija istaknuta i vidljiva cijelom dužinom.
Boje je sivosrebrne, prema trbuhu srebrnobijele. Po bokovima je crno isprugan s devet do jedanaest okomitih, prema trbuhu konusno stisnutih crnkastih pruga, koje su najizražajnije kod mladih primjeraka. Posljednja pruga je najšira i čini sedlo na korijenu repne peraje. Pored crnih okomitih pruga, pic je ukrašen i zlatastim tankim prugicama koje se pružaju od glave prema repu, a koje su kod starijih jedinki blijede. Sve su mu peraje dobro razvijene, a posebno repna s crnim rubom.
Šarag je nešto kraći i može narasti do 50 centimetara dužine i težiti 2,5 kilograma. Prosječno lovljeni primjerci su ipak puno lakši, tek oko 0,15 kilograma.
Kao i većina ljuskavki, šarag ima ovalno, bočno spljošteno tijelo. Glava je krupna, sa snažnim čeljustima i debljim usnama. Prednji zubi su posloženi poput sjekutića. Ima osrednje razvijene i crno obrubljene peraje.
Škržni zaklopac također ima crni rub.
Krljušt je krupna s istaknutom i cijelom dužinom vidljivom bočnom linijom.
Hrbat i bokovi su sivkasto-smeđi, prema trbuhu bijelosrebrnkaste ili zlataste boje. Isprugan je uspravnim crnkasto-smeđim prugama koje sa starošću ribe postaju sve bljeđe, dok se duž tijela pružaju tanke smećkaste prugice koje prema trbušnoj strani blijede i nestaju.
Kantar u dužinu naraste 60 centimetara, a bude težak do 2,5 kilograma. Prosječna težina najčešće lovljenih primjeraka je 0,5 kilograma. Ima zdepasto i donekle nabijeno tijelo s malom glavom i isturenim ustima koja kriju niz poput pilice međusobno spojenih čunjastih zuba.
Boje je tamnosive, sivo-smeđe, do sivo-maslinaste, sa strane sjajne, srebrnkastosive, a prema trbuhu srebrnobijele. Uzduž tijela se protežu zlataste prugice, a okomito široka tamna zasjenjenja.
Ženke su sivkasto-srebrnkasto obojane, a zreli mužjaci u doba mrijesta išarani plavkasto-tirkiznim linijama s karakterističnom grbom. Stareći sve više tamne, poprimajući zelenkasto-plavkasti odsjaj.
Iako ostavlja dojam snažne i potencijalno eksplozivne ribe, zbog relativno malih i nerazvijenih peraja kantar je spor i izrazito loš plivač.
Ovčica može narasti do 55 centimetara u dužinu i težiti 2 kilograma. Tijelo joj je izduljeno i bočno stisnuto, s velikom glavom. Usta su velika i istezljiva, prilagođena traženju hrane na pješčanom dnu.
Boje je sivkasto-smećkasto-srebrnkaste, s trbušne strane srebrnobijele. Po bokovima ima desetak okomitih crnih prugica koje se prema trbušnoj strani gube. Kao i kod svih ostalih ljuskavki, tijelo joj je pokriveno krupnom krljušti. Bočna je linija istaknuta i vidljiva cijelom dužinom. Premda nije posebno okretan plivač, peraje su joj solidno razvijene.
Nadamo se da ćete, ako ste pažljivo čitali, u nekom budućem ribolovu s lakoćom uspješno razlikovati opisane vrste.