Daleko od toga da bi svaki ribolovac treba znati razlikovati baš sve vrste, no neke s kojima se najčešće sreće, ipak bi trebao poznavati. A ponajviše zbrke po pitanju prepoznavanja dolazi u susretu s ribama iz obitelji ljuskavki…
povezane vijesti
Riblje vrste nije teško razlikovati, ako se zna na što treba obratiti pažnju. Katkad je to tek neka šipčica peraje, a katkad položaj oka, mala grba ili tamnija točka blizu repa. I premda se sve ovo nekome može činiti suvišnim i nepotrebnim, sigurno nikako nije isto kad u ribolovu ulovimo i zadržimo špara dugog 15 centimetara ili kad zadržimo zubaca iste dužine.
No ribolov ipak nije stalno opasan i toliko napet zbog straha da ne ugrozimo neku vrstu i tako promijenimo evolucijske tokove. Većina ribolova se svodi na uživanje i čistu radost bog boravka na moru i onu slatku neizvjesnosti u nadmudrivanju s nekakvim pomacima na drugom kraju strune.
I daleko od toga da bi svaki ribolovac treba znati razlikovati baš sve vrste, no neke s kojima se najčešće sreće, ipak bi trebao poznavati.
Ponajviše zbrke po pitanju prepoznavanja dolazi u susretu s ribama iz obitelji ljuskavki (Sparidae). Razlog toj zbrci, unatoč činjenici da su te ribe čest, a mnoge od njih i redovit ulov u sportskom ribolovu ponajprije dolazi zbog teško uočljivih razlika u nedoraslom, juvenilarnom stadiju. Naime, u toj životnoj dobi one ključne fizičke osobine po kojoj se odrasli primjerci na prvi pogled jasno prepoznaju često nisu u potpunosti razvijene i izražene. Ipak unatoč tome, postoje obilježja koja lako ukazuju o kojoj je vrst riječ.
Među prugastim ljuskavkama najčešću zabunu izazivaju pic (Diplodus puntazzo, Cetti, 1777), šarag (Diplodus sargus, Linnaeus, 1758), kantar (Spondyliosoma cantharus, Linnaeus, 1758) i ovčica (Lithognathus mormyrus, Linnaeus, 1758).
Pic naraste do 60 centimetara dužine i može težiti 2,5 kilograma.
To je riba snažnog, ovalnog, bočno stisnutog tijela. Glava je izduljena prema naprijed u špicastu gubicu iz koje prema naprijed vire koso postavljeni zubi koje usne ne mogu do kraja pokriti. Tijelo mu je pokriveno krupnim ljuskama. Bočna je linija istaknuta i vidljiva cijelom dužinom.
Boje je sivosrebrne, prema trbuhu srebrnobijele. Po bokovima je crno isprugan s devet do jedanaest okomitih, prema trbuhu konusno stisnutih crnkastih pruga, koje su najizražajnije kod mladih primjeraka. Posljednja pruga je najšira i čini sedlo na korijenu repne peraje. Pored crnih okomitih pruga, pic je ukrašen i zlatastim tankim prugicama koje se pružaju od glave prema repu, a koje su kod starijih jedinki blijede. Sve su mu peraje dobro razvijene, a posebno repna s crnim rubom.
Šarag je nešto kraći i može narasti do 50 centimetara dužine i težiti 2,5 kilograma. Prosječno lovljeni primjerci su ipak puno lakši, tek oko 0,15 kilograma.
Kao i većina ljuskavki, šarag ima ovalno, bočno spljošteno tijelo. Glava je krupna, sa snažnim čeljustima i debljim usnama. Prednji zubi su posloženi poput sjekutića. Ima osrednje razvijene i crno obrubljene peraje.
Škržni zaklopac također ima crni rub.
Krljušt je krupna s istaknutom i cijelom dužinom vidljivom bočnom linijom.
Hrbat i bokovi su sivkasto-smeđi, prema trbuhu bijelosrebrnkaste ili zlataste boje. Isprugan je uspravnim crnkasto-smeđim prugama koje sa starošću ribe postaju sve bljeđe, dok se duž tijela pružaju tanke smećkaste prugice koje prema trbušnoj strani blijede i nestaju.
Kantar u dužinu naraste 60 centimetara, a bude težak do 2,5 kilograma. Prosječna težina najčešće lovljenih primjeraka je 0,5 kilograma. Ima zdepasto i donekle nabijeno tijelo s malom glavom i isturenim ustima koja kriju niz poput pilice međusobno spojenih čunjastih zuba.
Boje je tamnosive, sivo-smeđe, do sivo-maslinaste, sa strane sjajne, srebrnkastosive, a prema trbuhu srebrnobijele. Uzduž tijela se protežu zlataste prugice, a okomito široka tamna zasjenjenja.
Ženke su sivkasto-srebrnkasto obojane, a zreli mužjaci u doba mrijesta išarani plavkasto-tirkiznim linijama s karakterističnom grbom. Stareći sve više tamne, poprimajući zelenkasto-plavkasti odsjaj.
Iako ostavlja dojam snažne i potencijalno eksplozivne ribe, zbog relativno malih i nerazvijenih peraja kantar je spor i izrazito loš plivač.
Ovčica može narasti do 55 centimetara u dužinu i težiti 2 kilograma. Tijelo joj je izduljeno i bočno stisnuto, s velikom glavom. Usta su velika i istezljiva, prilagođena traženju hrane na pješčanom dnu.
Boje je sivkasto-smećkasto-srebrnkaste, s trbušne strane srebrnobijele. Po bokovima ima desetak okomitih crnih prugica koje se prema trbušnoj strani gube. Kao i kod svih ostalih ljuskavki, tijelo joj je pokriveno krupnom krljušti. Bočna je linija istaknuta i vidljiva cijelom dužinom. Premda nije posebno okretan plivač, peraje su joj solidno razvijene.
Nadamo se da ćete, ako ste pažljivo čitali, u nekom budućem ribolovu s lakoćom uspješno razlikovati opisane vrste.