Veći dio dna, a posebno brakovi, obilježena su kurentima, što se može usporediti sa stanjem na obali u neposrednoj blizini mora. Na mjestima na kojima je dominantan jedan vjetar, poput primjerice bure, svo je raslinje nagnuto prema jugu, a stabla sa sjeverne strane uglavnom 'obrijana'. Ni pod morem nije ništa drukčije.
povezane vijesti
Sva morska strujanja, bila stalna ili periodička, sa sobom nose veliku količinu hrane toliko potrebne ribama, koje sukladno intenzitetu i trajanju strujanja zauzimaju strogo birano mjesto u odnosu na dubinu i udaljenost od obale.
Morske struje ili kurenti su oduvijek imali veliki, a nerijetko i presudni značaj za ribare. Poznavanje vremenskih intervala u kojima se kurenti izmjenjuju te njihov smjer, oduvijek su bili najveći dio garancije dobrog ulova. Nasuprot tome, nepoznavanje uvjeta uzrokovanih kurentima su često dovodili do potpunog podbačaja, ako ne i gubitka ribarskih alata. Morska su strujanja najizraženija u tjesnacima i kanalima, gdje često dosežu brzinu veću od šest milja. U uskoj su vezi s mjesečevima fazama, koje određuju početak plime i oseke, ali i s konfiguracijom obalnog i podmorskog terena, razlikom u salinitetu i vjetrovima.
Veći dio dna, a posebno brakovi, obilježena su kurentima, što se može usporediti sa stanjem na obali u neposrednoj blizini mora. Na mjestima na kojima je dominantan jedan vjetar, poput primjerice bure, svo je raslinje nagnuto prema jugu, a stabla sa sjeverne strane uglavnom ‘obrijana’.
Ni pod morem nije ništa drukčije. Kanali koji su izloženiji južnim kurentima formirati će brakove koji su s južne strane kameniti, s izraženom stepenastom konfiguracijom na kojoj rastu grube trave i alge, dok im je sjeverna strana uglavnom blaže položena i mahom pjeskovito muljevita.
Brakovi koji su podjednako izloženi suprotnim kurentima najpogodniji su za lov s jedne od strana koje leže između pravaca strujanja.
Na sonderu se taj prijelaz iz ravnog u stepenasto dno jasno može vidjeti, što nam je od velike pomoći pri određivanju izgledne pozicije.
