S obzirom na boje, za sunčanog vremena i bistrog mora, najlovnijima su se pokazale narančasta, crvena i plava boja, dok su po oblačnom vremenu i uvjetima lošije vidljivosti, kakva je primjerice u sumrak, najlovniji pink, zeleno i bijelo obojani modeli…
povezane vijesti
U lovu sipa iz barke, sistem sa oitom se spušta na dno desetak metara iza barke koja se prepušta kurentu. Kočnice rola valja podesiti tako da u slučaju zadjeva prokližu, a u slučaju kačenja sipe zategnu strunu.
Naravno, opisanu tehniku je moguće primjenjivati isključivo na dnima koja to omogućuju. To su u prvom redu slabo zaraštena pjeskovito-muljevita dna, dok je ova tehnika na dnima na kojima su prisutne nakupine kamenja, unatoč mogućoj prisutnosti sipa, ipak neprimjerena.
Premda se u ovakvom načinu lova sipa mogu koristiti i neki drugi oblici skosavica, oblik oita se pokazao najučinkovitijim, i to ponajprije zbog položaja koji zauzima prilikom povlačenja.
A s obzirom na boje, za sunčanog vremena i bistrog mora najlovnijima su se pokazale narančasta, crvena i plava boja, dok su po oblačnom vremenu i uvjetima lošije vidljivosti, kakva je primjerice u sumrak, najlovniji pink, zeleno i bijelo obojani modeli.
Izbor strune u lovu sipa driftingom nije toliko bitan, jer sipa ne pravi neku razliku između fluorokarbona, običnog monofila ili upredenice. Važno je samo da prilikom povlačenja struna bude stalno napeta, a na svaku promjenu otpora treba snažno kontrirati održavajući i dalje strunu jednako napetom. Naime, zbog već spomenutih promašaja sipu treba dobro zapeti i beskompromisno izvlačiti.
Ipak, većina ribolovaca, ne želeći ništa prepustiti slučaju, za predvez koristi fluorokarbonsku strunu najčešće promjera od 0,25 milimetara, a za osnovu tanku upredenicu ne deblju od 0,18 milimetara kojom se uspješno svladava otpor kurenta i koja omogućuje neposredni kontakt s lovinom uz trenutno zatezanje u kontri. Premda lov sipa ne zahtijeva neke ekstra brze reakcije, praksa je pokazala da se u radu s upredenicom ipak ostvaruju nešto bolji rezultati, dok su s najlonskim monofilom u ovoj tehnici promašaji ipak znatno brojniji.
Kad sipa napadne skosavicu, to će se na štapu osjetiti kao zatezanje, vrlo slično onom kad se zapne za dno. U tom trenutku treba zategnuti sistem, slično kao kod kontriranja na ugriz ribe. Kontra je uvijek potrebna jer sipa ima znatno tvrđu ‘kožu’ od lignje, tako da je za kvalitetno kačenje potrebno dodatno zatezanje.