Salpa (Sarpa salpa, Linnaeus, 1758) je riba iz obitelji ljuskavki (Sparidae). Naraste do 51 centimetar dužine, a bude teška i do tri kilograma, što su naravno rekordne dimenzije. Prosječna lovna težina se ipak kreće oko 0,15 kilograma. Salpa ima izduženo ovalno, tek malo bočno stisnuto tijelo. Peraje su osrednje razvijene, no unatoč tome može u trenu razviti iznenađujuće eksplozivnu brzinu. Ima malu, donekle zatupastu glavu s malim ustima i zubalom prilagođenim čupkanju algi s kamenja. Čitavo joj je tijelo pokriveno sitnom krljušti, a bočna linija koja se proteže gornjom polovicom tijela izbočena je i vidljiva cijelom dužinom. Po leđima je modrikasto-siva do maslinastozelena sa srebrnkastim prijelazom prema potpuno srebrnom trbuhu. Duž tijela se pružaju jasne zlatnožute prugice po kojima je i dobila jedan od skladnih narodnih naziva – zlatopružica. Ostali manje poznati nazivi za ovu ribu su batej, dričula i bandarda.

Salpa je protandrični dvospolac, pa prvi dio svog života provodi kao mužjak, da bi se kasnije transformirala u ženku. Spolnu zrelost dostiže s 21 centimetar dužine, a mrijesti se u rujnu. Spolnu zrelost dostiže između druge i četvrte godine života, a maksimalno može doživjeti 15 godina.

Salpa je prisutna duž cijele naše obale, a nalazimo je od najplićeg mora do 70 metara dubine. Preferira algama obrasle uzobalne brakove livade posidonije ali je nalazimo i nad obraslim pjeskovitim dnom. Najbrojnija je na vanjskoj strani kornatskog otočja, uz zapadnu obalu Istre, te u Viškom, Mljetskom i Lastovskom akvatoriju. Najveći se primjerci oduvijek love baš oko Visa i Lastova.

Kao izrazito društvena riba, salpa formira velika jata koja su najveća u njenom juvenilarnom stadiju. Kako ribe odrastaju, tako se jata postepeno smanjuju, pa su kapitalni primjerci najčešće samotari. Dok su u jatu, redovito imaju ribu predvodnicu koja uspijeva sinkronizirati pokrete cijelog jata, što posebno dolazi do izražaja u trenucima bijega.

Prehranom vezana uz dno, salpa pripada životnoj zajednici bentosa. Dok se u prehrani mladih primjeraka još i mogu naći sitni beskralježnjaci, odrasle se salpe hrane isključivo biljnom hranom. Posebno su im ukusne alge koje se za oseke osuše na suncu. Dolaskom plime, salpe prilaze kraju zalazeći i u najpliće pličine u potrazi za sparušenim algama.

Salpa se može loviti tijekom cijele godine, no najuspješnije, kao uostalom i većina riba iz ove obitelji, tijekom toplijeg dijela godine, i to uspješnije danju nego noću.