Davno je to bilo. Lovili smo cijelo popodne. Noge su nam se klatarile između Stare rive i bande privezane koče, dok smo svako malo izvlačili ciple zlatace. Nisu bili veliki, ali bilo ih je puno, a grizli su stalno. Guštali smo…

– Malo mista… – začuli smo promukli glas iza leđa. Gotovo nas gurnuvši, progurao se neobičan pogrbljeni lik i preskočivši ogradu nestao na drugom kraju palube koče.

– Tko je ovaj? – poluglasno, da me došljak ne čuje, upitam Denisa.

– Ovčica… tako ga zovu. Ne znam mu pravo ime… Mislim da nema stana jer spava ispod banka na pijaci.

Ovčica je nešto petljao oko ograde i tek sam tada primijetio da je tamo bila tunja, spuštena u more. Vjerojatno ju je postavio još prije nego smo mi stigli.

– Zašto Ovčica? – ponovo se obratim Denisu.

Baš kad je Denis krenuo odgovoriti, sa palube se začuo karakterističan zvuk lupetanja ribe koja se bacaka. Bila je to ovčica od nekih 60 deka. Prije nego što sam stigao bilo što reći, završila je u najlon vrećici. Tunja je ponovo zabačena, a pored nas se opet proguravao čudni lik mrmljajući sebi u bradu:

– Malo mista…

– Eto zašto… – odgovori Denis izvlačeći još jednog cipla.

– On uvijek ulovi ovčicu…

Gledao sam za njim kako zakoračuje na drugu koču. Koliko još ima ovakvih nevidljivih tunja?

– Pa ulovi li kad što drugo?

– Ne, samo ovčice. Ništa drugo i ne pokušava…

Zamišljeno sam gledao za pogrbljenim likom što je sad nestajao pod voltom ispod Muraja. Samo je došao i izvukao ribu…

Zakoračio sam na palubu i izvukao njegovu tunju. Ništa posebno. Na nemarno privezanoj udici komadić manule. Čak ni olovo nije bilo klizno.

nebrojeno sam puta od tada loveći ciple spuštao i jednu tunju za ovčice.

Nikada, baš nikada, nisam na nju ništa ulovio. Sistem je bio dobar, ješka birana, ali me, izgleda, jednostavno nije htjelo. Ni danas ne znam zašto je njemu išlo, a meni ne.

Ovčica (Lithognathus mormyrus, Linnaeus, 1758) je riba iz obitelji ljuskavki (Sparidae). Svoje ime duguje načinu na koji se hrani, jer podsjeća na ovcu na ispaši. Ostali nazivi za ovu ribu su arkaj, kopač, aršan, beka, mrmora, truta, kalauza, šargac i cip. Naraste do 45 centimetara duljine, a bude teška do 2 kilograma. Najčešće ulovljeni primjerci su u prosjeku teški 0,15 kilograma.

Ovčica ima dugo, bočno stisnuto, ali elegantno tijelo, na kome se ističe krupna glava sa produženom njuškom i zadebljanim usnama. Srebrnkaste je boje, prema trbuhu bijelo-srebrnkaste. Ponekad ima zlatast odsjaj, a ukrašena je i sa desetak okomitih crnkastih pruga. Cijelo tijelo joj je prekriveno ljuskama. Bočna crta je istaknuta i vidljiva cijelom dužinom. Peraje su joj osrednje razvijene.

Ovčicu nalazimo po cijelom Jadranu, prvenstveno na pjeskovitim i muljevitim dnima, gdje ruje u potrazi za hranom. Premda podnosi i viši salinitet, radije se zadržava na ušćima rijeka i u mutnim vodama nižeg saliniteta s izraženim morskim strujanjima. Česta je u lukama, a zateći ćemo je i uz mjesta gdje pristaju sabunjari, brodovi koji vade pijesak. Izbjegava tvrda i kamenita dna, tako da je oko vanjskih otoka gotovo i nema. Najpoznatija lovišta ove ribe su u Limskom kanalu i Tarskoj uvali, okolici Zadra, te ušću Cetine. Nikada ne zalazi dublje od 50 metara.

Ovčica je litoralna vrsta, stalno u pokretu, u potrazi za hranom koju pronalazi rujući po dnu. To su uglavnom crvi, rakovi i mekušci.

Najčešće formira manja jata no ponekad se može naići i na jata od nekoliko stotina do čak tisuću jedinki. To se događa u doba mrijesta, u kasno proljeće i ljeto ili u doba sezonskih migracija.

Ovčica je, baš kao i podlanica, protandrični dvospolac. To znači da prvi dio svog života provodi kao mužjak, a dosegnuvši 25 – 30 centimetara dužine transformira se u ženku. Inače, spolnu zrelost postiže sa 14 centimetara dužine.

Ovčica se lovi tijekom cijele godine, no najuspješniji je ribolov kroz jesen i zimu. Iako se može loviti i danju, noćni ribolov donosi znatno bolje rezultate. Voli tiho do lagano valovito more i kišno vrijeme. Gotovo je pravilo da se u ribolovu po mirnom moru love manji primjerci u većem broju, dok su po lagano valovitom moru grizevi rjeđi, ali su zato ulovljeni primjerci krupniji. Više uspjeha će donijeti i ribolov neposredno nakon plime ili za vrijeme dok nastaje oseka.