Devetog listopada 1940. godine brod, oko 21 milje zapadno od Drača, »Antonietta Costa« je pogođen torpedom koji je ispaljen s britanske podmornice i teško je oštećen. Britanska podmornica je oštećena dubinskim bombama koje je bacila pratnja
povezane vijesti
- Jugolinija se u prvim poratnim godinama često spominje u CIA-inim dokumentima. Materijali ipak vrve pogreškama
- U Rijeci je 1947. godine utemeljen Brodospas, tada je bilo najvažnije izvaditi brojne brodove s dna mora
- Prisjećamo se zaboravljenih brodova iz flota naših brodara koji su hranili čitave obitelji pomoraca
Kao jedan od rijetkih trgovačkih brodova, lošinjski brod »Antonietta Costa« potopio je podmornicu, a zatim i sam bio potopljen. Stradao je samo jedan član posade, Giovanni Sarcoz rodom iz Istre.
Devetog listopada 1940. godine brod »Antonietta Costa« isplovio je, zajedno s parobrodom »Maria« i pod zaštitom pomoćne krstarice »Ramb III« (današnji »Galeb«) iz Drača da bi se vratio u Bari. Mali konvoj je ubrzo otkriven od britanske podmornice HMS Regent koji je plovio pod zapovjedništvom kapetana korvete Hugha Christophera Browna.
Točno u 17.37 oko 21 milje zapadno od Drača »Antonietta Costa« je pogođena torpedom koji je ispaljen s britanske podmornice i teško je oštećena. Britanska podmornica je oštećena dubinskim bombama koje je bacila pratnja. Jedan član posade, mornar Giovanni Sarcoz iz Istre je stradao, a druga dva ili tri člana posade su ranjena.
Prema knjizi koju je izdao Ufficio storico della Marina militare »Zaštita plovidbe s Albanijom, Grčkom i Egejskim morem«, posada je prebačena na »Ramb III«, ali kako parobrod nije potonuo, zapovjednik se, zajedno s upraviteljem stroja i sedam članova posade, vratio kako bi pokušali spasiti brod. Prema drugom dokumentu USMM-a, samo 23 (ili 27) članova posade je prebačeno na »Ramb III«, dok je preostalih osam ostalo na brodu od torpediranja dok se brod nije nasukao.
Iz Drača su isplovili minopolagač »Azio«, jedan tegljač i eskadra motornih jedrenjaka pretvorenih u lovce na podmornice, a »Antoniettu Costa« je uzeo u tegalj tegljač »Vetiska Sant’Andrea« u 12.45 10. listopada. Brod je tegljen samo dvadesetak milja, pa je nasukan na ulazu u Drač, malo južnije od luke. Brod je potonuo na dubinu od manje od deset metara tako da je dimnjak bio izvan vode kao i brodske dizalice. Odmah je pokušano spašavanje, ali je ubrzo, iz nepoznatih razloga prekinuto, pa je podrtina još i danas oko dvije milje od Drača, tri metra ispod površine mora na poziciji 41°16’ 757’’N/19°26’804’’ E.
Zanimljivosti
Brod je kao »Nimrod« zarobljen i sekvestriran dekretom, a zapljena će biti zakonski definirana tek 15. ožujka 1919. godine, kada je rat već bio završen, odlukom Komisije za ratni plijen.
Druga je zanimljivost vezana za njegovo putovanje koje je započelo u kolovozu 1920. u Genovi. Trebao je otploviti za Newcastle gdje je prema ugovoru trebao ukrcati teret ugljena za Genovu. No, isplovio je s nedovoljnim zalihama hrane, jer je u Genovi u to vrijeme bio u tijeku štrajk, pa se nije mogla nabaviti hrana. Zapovjednik je namjeravao zaustaviti se u Gibraltaru kako bi nabavio hranu, ali u tome ga sprječavaju problemi s posadom, koja ga prisiljava da plovi za Tenerife: jake oluje i havarije su uzrok da je brod bačen potpuno izvan rute tako da završava u južnom Atlantiku, veliki broj milja južno od Capetowna. Hrana je na brodu racionalizirana, pa zapovjednik odlučuje ploviti za otočje Saint Paul & Amsterdam. Dana 20. prosinca 1920. »Nimrod« koji se tada zove »Monte Bianco« susreće australijski parobrod »Gilgai« i, nakon što se približio na najmanju moguću sigurnu udaljenost, zastavicama signalizira da treba hranu: posada u tom trenutku nije ništa jela već punih pet dana. »Gilgai« šalje hranu dovoljnu za 60 dana, pa talijanski brod nastavlja plovidbu. S obzirom na dobrano zarastao trup i protivne vjetrove sa sjevera, usmjerava pramac prema Sydneyu gdje stiže 24. veljače 1921. nakon punih 159 dana provedenih na moru.
Treća je zanimljivost da je brod izgrađen za lošinjskog brodara Gerolimich koji je premjestio sjedište iz Malog Lošinja u Trst…
Četvrta je zanimljivost da je »Antonietta Costa«, iako slučajno i bez svoga znanja, postao jedan od rijetkih trgovačkih brodova u povijesti koji je potopio neprijateljsku podmornicu; a HMS Rainbow je bila jedina britanska podmornica koju je potopio trgovački brod…
Radio tišina
Desetljećima su Ufficio Storico talijanske ratne mornarice i britanski Admirality smatrali da je podmornica pod zapovjedništvom Lewisa Petera Moorea, koja je isplovila iz Aleksandrije 23. rujna 1940. kako bi se pozicionirala ispred ratne baze u Tarantu, potopljena 16. listopada od talijanske podmornice Enrico Toti. Naime, ta je podmornica potopila tog datuma u zaljevu Taranta granatom i torpedom jednu britansku podmornicu. Tek 1987. godine u britanskim pismohranama je otkriveno da je Toti potopio podmornicu HMS Triad, a da se tog datuma HMS Rainbow nalazio čak 200 nautičkih milja dalje. Uz to, otkriveno je da je HMS Rainbow 3. listopada dobio naredbu da se preseli u južni Jadran na ruti na kojoj su plovili talijanski konvoji iz Barija za Drač. Pronađena je i naredba od 7. listopada da se vrati pred luku Taranto, ali nema potvrde da je podmornica primila tu naredbu, jer podmornice na zadatku su morale održavati radio tišinu.
Duž rute kojom se podmornica trebala vratiti pred Taranto nije bilo talijanskih niti britanskih minskih polja, a nijedna druga podmornica nije javila u mogućem sudaru. Tako se došlo do zaključka da je parobrod potopio podmornicu, ali se nije znao razlog – možda je britanski zapovjednik namjeravao napasti konvoj, pustio ga je da se dovoljno približi, a onda učinio grešku u procjeni razdaljine. S podmornicom je potonula cijela posada – zapovjednik Moore, pet časnika i 50 ostalih.
»Nimrod«
Brodogradilište: Stabilimento Tecnico Triestino, Trieste
Godina: 1913.
Vlasnik: Navigazione Generale Austriaca Gerolimich & Co. SiA, Trieste (Austrougarska)
Težina: 5.900 tona
Dužina: 137,6 (ili 139,9) metara
Širina: 16,6 m
Gaz: 8,47
Brzina: 10,5-11,0 čv
Sudbina:
– 30. 5. 1915. – s obzirom na to da se našao u talijanskoj luci ulaskom Italije u Prvi svjetski rat brod je zarobljen
– 23. 6. 1915. – brod je stavljen na raspolaganje Regia Marina te je postao pomoćni brod
– 1916. – »Monte Bianco« – Ferrovie delo Stato, Genova
– 5. 1. 1917. – kod rta Capo Verde sudara se s britanskim parobrodom »Martazan« u plovidbi iz Sierra Leone za Liverpool. Britanski brod tone
– 21. 12. 1917. – brod je torpediran i oštećen od njemačke podmornice UB -49 (Hans von Mellenthin) u Genovskom zaljevu u plovIdbi iz Genove za Gibraltar
– 1920. – vraćen brodaru Gerolimich (Italija), ali zadržava staro ime
– 1937. – »Antonietta Costa« – Giacomo Costa fu Andrea, Genova