Hrvatska je na Mediteranu, ali i u svjetskim okvirima, jedna od najpopularnijih nautičkih destinacija koja od nautičkog turizma ostvaruje preko milijardu kuna prihoda godišnje.

Doduše, lani su prihodi u nautičkom segmentu uslijed pandemije novog koronavirusa pali na oko 812 milijuna kuna čime su luke nautičkog turizma ustvari i u ovoj nezapamćenoj krizi pokazale veliku stabilnost. Naime, pad prihoda u lukama nautičkog turizma je bio oko 11 posto, daleko manji od prosjeka cijelog turističkog sektora. Osim toga najavljene su i nove investicije, među kojima je svakako za Kvarner najznačajnije ulaganje u marinu Porto Baroš u Rijeci, a koje će dodatno Hrvatsku pozicionirati na svjetskoj nautičkoj karti.

O tome u kojem smjeru će se razvijati hrvatski nautički sektor, koje su prepreke i što donose buduća ulaganja u nautici, na konferenciji Novog lista pod nazivom Investicije u marine kao ključni faktor razvoja i jačanja nautičkog turizma, u petak, 16. srpnja u ACI marini Cres će raspravljati Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture, Kristijan Pavić, predsjednik Uprave Adriatic Croatia International Cluba – ACI, Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ), Renata Marević, direktorica Marine Punat te kapetan Andrija Šimić, vlasnik pomorske agencije Simmor Marine.

Nautika je, dakle, i u pandemiji jedan od vrlo traženih vidova odmora, tim više što nudi lakše distanciranje, ali i povratak te uživanje u prirodnim ljepotama kojima Hrvatska, malo je reći, obiluje. Sama činjenica da je obala još uvijek očuvana, more prepoznatljive čistoće, a i da Hrvatska u novoj Strategiji razvoja održivog turizma do 2030. naglasak daje upravo na održivi turizam, što znači ulaganja u nove tehnologije, očuvanje resursa, i prije svega podizanje kvalitete ponude, daje vjetar u jedra razvoju visokokvalitetne nautičke ponude. Investicije u kvalitetu ponude upravo su ono na čemu se bazira i razvoj nautičkog turizma koji karakterizira veća potrošnja nautičara u odnosu na prosjek u turizmu. Naime, prema posljednjem istraživanju Thomas nautike prosječna dnevna potrošnja nautičara prema ovom je istraživanju iznosila 126 eura po danu. Pritom je prosječna potrošnja nautičara tijekom cjelokupnog boravka u Hrvatskoj iznosila 1.486 eura te je u pet godina povećana za 17 posto. S obzirom na to da je riječ o podacima iz 2017., realno je potrošnja u međuvremenu još više povećana. Tim više ako se uzme u obzir upravo činjenica ulaganja u povećanje kvalitete marina i ponude u njima što logično prati i povećanje broja vezova za sve veće brodove, uz ostalo i megajahte

Porto Baroš

Unatoč tome što je pandemija dijelom usporila planove, investicijski ciklus u hrvatskom nautičkom sektoru, može se reći, ulazi u svoju novu fazu u kojoj je svakako perjanica najavljena marina za megajahte Porto Baroš za koju su 30-godišnju koncesiju dobili ACI-Gitone, odnosno trgovačko društvo u kojem po 50 posto vlasništva imaju ACI i njemački Lürssen, grupacija poznata po gradnji najluksuznijih megajahti na svijetu. Buduća ACI marina Rijeka jedna je od najvećih investicija u nautički turizam u Hrvatskoj koja će otvoriti 132 nova radna mjesta u samoj marini plus radna mjesta i u drugim popratnim djelatnostima. Isto tako, cilj je proširiti marinu i na dio Putničke luke, na potezu od Rive Boduli do De Fraceschijevog gata, odnosno bunkera. Prema najavama koncesionara koji u ACI marinu Rijeka planiraju uložiti 363,7 milijuna kuna, marina bi trebala biti integralni dio grada što znači da će i građani moći uživati u njezinim sadržajima i povezanim uslugama koje će nuditi.

Foto S. Drechsler

Prema najavama, prilikom novih zahvata i prenamjene građevina unutar luke uzimat će se u obzir povijesno, kulturološko i arhitektonsko-urbanističko naslijeđe. Što se, pak, samih sadržaja tiče, na površini pomorskog dobra od 105,8 tisuća četvornih metara planirano je 500 vezova.

Uz vezove, predviđena je izgradnja benzinske postaje, a na Ružićevom gatu dizalica za vađenje i spuštanje plovila, uz mogućnost manjih radova na održavanju. U samoj centralnoj zgradi, uz ostalo će se nalaziti šoping centar, s manjim, butik trgovačkim uslugama, kao i ugostiteljski sadržaji. Svakako jedna od prepoznatljivosti marine će biti lounge bar s preljevnim bazenom na vrhu jedne od zgrada, s pogledom na marinu i Riječki zaljev. Tu će biti i prostor za charter agencije, a obzirom na to da se marina gradi kao integralni dio grada, na lukobranu će biti šetnica širine pet metara, s liftom za pristup osobama s invaliditetom i teško pokretnim osobama. Šetnica će se nalaziti na gornjem platou lukobrana tako da će taj gornji plato biti znatno širih dimenzija nego do sad. Marina će imati i garažu, a sveukupno je planirano 540 parkirnih mjesta. Tu će biti i jedriličarski klub, kao i smještajni kapaciteti.

Na Kvarneru su u tijeku ili su najavljene i neke druge investicije u nautičkom segmentu, poput one u ACI marinu Cres s pet sidara koja je dobila nove sadržaje ili najavljenog ulaganja u ACI-jevu marinu u Ičićima koja bi nakon ulaganja također trebala biti kategorizirana s pet sidara.

Marina Punat

Isto tako, velika ulaganja najavili su i u Marini Punat u kojoj se u budućem razdoblju planiraju ulaganja od 160 milijuna kuna te dizanje kvalitete također na pet sidara. Kroz Master plan razvoja Marina Punat Grupe do 2050. godine je, naime, definiran napredak koji se ne temelji na širenju kapaciteta, već prije svega, na unapređenju, odnosno kvalitativnom podizanju i sadržajnom obogaćenju ponude puntarske marine.

U planu je tako opremanje privezišnih kapaciteta pristupnim fingerima za lakši i sigurniji, bočni pristup plovilima, jednako kao i suhim dokovima na području naše suhe marine. Ujedno će se izgraditi novi, kvalitetni sanitarni čvorovi na više lokacija u Marini, potom novi market i nautic shop, restoran… Marina će dobiti fitness, kozmetički salon i ostale popratne usluge, a planira se i izgradnja atraktivnog bazenskog kompleksa, dječjeg igrališta i rekreativne zone, kao i suvremenog čarter centra i znatno prostranije parkirališne površine. No prije svega će se unaprijediti servisno-tehnička ponuda, uz ostalo i kroz izgradnju dodatne potrebne operativne površine za servis plovila, odnosno infrastrukture nužne za održavanje brodova, sukladno najstrožim ekološkim standardima.

Uklonit će se i postojeći navozi za trajekte, a postojeći kompleks bravarije preurediti u muzej brodogradnje i yacht klub. Što se tiče smještaja nautičara i ostalih gostiju, u planu je i gradnja manjeg hotela koji bi bio u tradicijskom štihu stare puntarske kuće u nizu, kapaciteta 64 postelje. A uz ostalo, u planu su, u suradnji s nadležnim institucijama i službama, i zahvati produbljivanja ulaza u Puntarsku dragu koji za cilj imaju povećanje razine izmjene mora u samom zaljevu radi očuvanja morske flore i faune na ovom području.

U nautičkom se segmentu Kvarnera, dakle, u skoroj budućnosti mogu očekivati doista značajne investicije koje će dodatno unaprijediti samu nautičku ponudu, međutim, utjecat će i na ukupnu sliku samih turističkih destinacija koje s rastom kvalitete marina, dobivaju i neke nove goste bolje platežne moći. Kao i daljnju mogućnost proširenja sezone te razvoja dodatne komplementarne ponude, što za same goste, što vezano za održavanje i zimovanje jahti i brodica. Buduću ACI marinu Rijeka ne treba stoga gledati samo kao investiciju koja će preobraziti riječku luku, već kao dio cjelovitog razvoja Rijeke i Opatijske rivijere. Lürssen grupa, kao novi vlasnik Liburnia Riviera Hotela, planira ponovo Opatiji vratiti sjaj premium destinacije. Osim toga, tu je i nova oko 800 milijuna kuna vrijedna investicija u novi Hilton Rijeka Costabella Beach Resort & Spa, a uz novu marinu za megajahte u Rijeci, i ACI-jeva marina u Ičićima bi trebala dobiti najvišu kategoriju. Što ustvari ukazuje na zaokruženu priču koja će donijeti novi iskorak čitavom ovom području.

Dodajmo i da iz sektora već neko vrijeme upozoravaju na potrebu produljenja koncesijskih razdoblja za luke nautičkog turizma, a što je preduvjet za daljnja ulaganja u raznovrsnost usluga i podizanje kvalitete.

VEDRAN KARUZA

U pandemiji povećan broj plovila iznad 12 metara na stalnom vezu

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u Hrvatskoj je lani bilo oko 14.300 plovila na stalnom vezu te oko 121.500 plovila u tranzitu. Pri tome je, primjerice, kod plovila iznad 12 metara na stalnom vezu, u odnosu na godinu ranije zabilježen rast i to oko 5 posto, s time da se i kod plovila u tranzitu najmanji pad bilježi u kategorijama plovila od 15 do 20 metara i preko 20 metara.

Pandemija je lani najviše smanjila upravo broj vozila u tranzitu. U 2020. u lukama nautičkog turizma bilo je 121.536 plovila u tranzitu, što je pad broja plovila u tranzitu za čak 40,7 posto. S time da je, dakle, kod plovila između 15 i 20 metara pad bio najmanji i to oko 20 posto.
Lani je zabilježen blagi porast broja plovila na stalnom vezu, i to za neznatnih 0,4 posto pa je krajem prošle godine na stalnom vezu bilo 14.312 plovila. Vezom u moru služilo se 83,3 posto plovila, a samo mjestom na kopnu 16,7 posto plovila. Najviše plovila na stalnom vezu bilo je pod zastavom Hrvatske, i to 44,1 posto. Slijede plovila pod zastavom Njemačke, Austrije, Slovenije te Italije.

Ljepota prirode i očuvanost okoliša najbolje ocijenjeni prema zadnjem Thomas istraživanju

U strukturi prosječnih dnevnih izdataka nautičara u Hrvatskoj, 69 posto se odnosi na plovilo, a 31 posto na ugostiteljske usluge i usluge kulture, sporta, zabave te na sve ostalo. Međutim, prema zadnjem Thomas istraživanju stavova nautičara, kada je riječ o njihovim aktivnostima tijekom boravka u destinaciji, gotovo svi odlaze u restorane, i to njih 96 posto. Slastičarnice i kafiće posjećuje svaki drugi, nešto manje ih se bavi ronjenjem ili odlazi na šetnje/pješačenje. Oko trećine nautičara bavi se ribolovom, posjećuje nacionalne parkove ili druga zaštićena prirodna područja, razgledava znamenitosti, bavi se sportsko-rekreacijskim aktivnostima na moru te posjećuje lokalne zabave. Što se, pak, tiče onoga kako nautičari ocjenjuju Hrvatsku i domaću nautičku ponudu, svakako treba istaknuti kako je za svih navedenih 25 elemenata nautičke i turističke ponude iskazan visok ili vrlo visok stupanj zadovoljstva. Pritom su nautičari kao najbolje ocijenjenima izdvojili ljepotu prirode i krajolika, osobnu sigurnost, ekološku očuvanost, kao i samu ponudu marina i čartera. Nautičari u hrvatskom čarteru bili su podjednako zadovoljni elementima turističke ponude marina i destinacija kao i nautičari na vlastitim plovilima. U ovom je istraživanju zabilježen i trend dolazaka novih gostiju čiji je udio s 10-ak skočio na preko 30 posto što ukazuje da Hrvatsku kao nautičku destinaciju otkrivaju i neki novi ljubitelji odmora na plovilima.

Na kilometar obale 2,6 veza

Jedan od ilustrativnih podataka o tome gdje je Hrvatska po pitanju nautike u odnosu na konkurente, jest i onaj o tome kako u ponudi vezova na Sredozemlju udio Hrvatske iznosi oko 6,9 posto, Francuske 47,3 posto, Italije 10,4 posto, Grčke 6,4 posto, Turske 4,9 posto… Pri tome, s obzirom na duljinu obalne crte, Hrvatska ima oko 2,6 nautička veza po kilometru, Francuska 64, Italija 3,1, Španjolska 20,2, Grčka 1,1, Turska 2,2, što ukazuje da Hrvatska ima još neiskorištenih komparativnih prednosti i potencijala za povećanje konkurentnosti na tržištu nautičkih usluga.

logotip konferencija