Prva plovila ozbiljnije konstrukcije izrađena ljudskom rukom nastala su u doba neolita prije nekih 10000 godina, a služila su prvenstveno za lov i ribolov. Od tog vremena do danas plovila su se neprestano usavršavala i razvijala u pravcima koje su nametali industrijski i tehnološki razvoj. Tako su nastali i prvi transportni i putnički brodovi, veliki jedrenjaci kojima su otkrivani novi svjetovi, motorni prekooceanski giganti, najrazličitiji tankeri i trajekti, ogromni nosači aviona…

A paralelno s razvojem tih velikih brodova i mala su plovila doživljavala ne manje bitne promjene. Osnovna i tradicionalna drvena građa je u izgradnji malih plovila danas gotovo u potpunosti zamijenjena stakloplastikom i drugim po karakteristikama sličnim suvremenim materijalima.

No osim promjena u gradivnim materijalima, mala su plovila doživjela i važne promjene na konstrukcijskom planu.

U skladu s osnovnim namjenama i potrebama, tijekom vremena formirani su i dorađivani različiti tipovi i oblici trupa koji su postepeno izrasli u suvremena plovila kakva danas vidimo na našem moru.

Tako s obzirom na formu oplate možemo razlikovati tri osnovna tipa brodica – deplasmanske brodice, poludeplasmanske brodice i glisere.

Deplasmanski brodovi svojom formom sijeku more i razgrću ga preko svojih bokova. Ovakvi su brodovi relativno spori i teški, no zato stabilni i sigurni, što posebno dolazi do izražaja pri plovidbi po teškom moru. Najčešći tipovi deplasmanskih brodova na našem moru su pasare, gucevi, klasične jedrilice, gajete i leuti.

Poludeplasmanski brodovi su brodovi koji imaju nadvodnu formu deplasmanskog broda s modificiranim dnom s kobilicom. Modifikacija je postignuta izravnavanjem deplasmanskih rebara, čime je ostvaren oblik gliserskog dna, i dodavanjem valobrana, pregiba koji sprječava penjanje mora u vožnji. Time su se pokušale zadržati maritimne osobine karakteristične za deplasmanske brodove i dobiti veća ubrzanja koja se postižu glisiranjem.

Gliseri su brodovi s takozvanim ‘V’ dnom koje na sredini zatvara kut od 14 º do 24 º. Namijenjeni su ponajprije vožnji velikim brzinama. Dok ne glisiraju, kreću se u deplasmanskom režimu, no pri povećanju brzine, pramac se lako i brzo izdiže tako da se postiže ‘krmeni trim’ – naginjanje prema krmi. Idealan nagib je oko 4º što dovodi do minimalnog trenja i maksimalnog ubrzanja. Gliseri su u pravilu vrlo osjetljivi na razmještaj mase, odnosno raspored sjedalnih mjesta, što bitno utječe na bočni nagib, a time i smjer kretanja.

Naravno, pored spomenuta tri osnovna modela, postoji i mnoštvo hibrida, od malih bezimenih otvorenih barki ravnog dna dužine tek 2,5 metra sve do 15 metarskih plovila s nadgrađem u obliku tuna tower-a namijenjenih ekstremnom off shore ribolovu.

No bez obzira na konstrukciju, veličinu i opremljenost, svi ih ribolovci koriste s istim ciljem – odmaknuti se od obale, potražiti, pronaći i uloviti ribu. A koliko će u tome biti uspješni, ovisi dakako o vrsti plovila i stupnju njegove opremljenosti, ali i o korištenim ribolovnim tehnikama i alatima, te znanju, iskustvu i spretnosti ribolovca.

U nastavku možete naći pojašnjenje osnovnih pojmova s kojima se možete sresti u opisu plovila.

Dužina preko svega je dužina mjerena između dviju krajnjih nepokretnih točaka broda dok je dužina na konstrukcijskoj vodenoj liniji dužina na konstrukcijskoj vodenoj crti pri najmanjem gazu.

Širina preko svega je širina mjerena između dviju krajnjih nepokretnih točaka na bokovima broda, a širina na konstrukcijskoj vodenoj liniji je širina na konstrukcijskoj vodenoj crti pri najmanjem gazu.

Visina broda je najveća visina je visina mjerena između donjeg dijela kobilice i najviše nepokretne točke na brodu, dok je konstrukcijska visina visina mjerena od gornjeg ruba kobilice do donjeg ruba oplate mjereno na glavnom rebru broda.

Gaz brod je najveći gaz je dimenzija mjerena od najnižeg dijela brodskog trupa do konstrukcijske vodene linije na mjestu gdje je brod najviše uronjen.

Nadvođe broda je dimenzija koja se mjeri od konstrukcijske vodene linije do ruba oplate palube mjereno na glavnom rebru.

Deplasman je masa potpuno opremljenog i ukrcanog broda do ravnine najvišeg dopuštenog gaza izražena u tonama dok je standardni deplasman masa potpuno opremljenog broda s 2/3 zaliha.

Istisnina broda je volumen tekućine koji brod istisne pri najvećem gazu svojim podvodnim dijelom izražen u kubičnim metrima dok je nosivost broda razlika između vlastite mase broda i deplasmana izražena u tonama.