Mreža pora koja počinje na bočnoj liniji jednim velikim dijelom završava i na slušnom aparatu koji se kod riba sa čeljustima smjestio u stražnjem dijelu lubanje u obliku parnih polukružnih kanala. Zvuk u trenutku sudara sa ribom, nastavlja putovati gotovo nesmanjenom brzinom do kostiju lubanje, a potom i do slušnog aparata…
povezane vijesti
Kako i koliko ribe čuju nije tajna. Znanost je to odavno ispitala. Voda je oko 800 puta gušća od zraka pa se i zvuk u vodi širi 25 puta brže nego u zraku. Sukladno tome je i riblji slušni aparat prilagođen takvom režimu.
Budući da bi izrasline poput naših ušiju znatno otežale život u podmorju, majka Priroda se pobrinula i obdarila ribe receptorima koji su u stanju slušati i čuti sve što se zbiva pod morem i u njegovoj neposrednoj blizini.
Bočna linija je kod većine riba, kao i kod ove lice, jasno vidljiva
Većina je riba opremljena bočnom linijom, svojevrsnim radarom, koji je u stanju primiti i prepoznati većinu vanjskih podražaja. Struktura tog izvanredno osjetljivog organa omogućuje ribama da osjete i najmanje promjene u elektromagnetnom polju i tlaku vode koja ih okružuje. Na taj način uspijevaju plivati i u najdubljem mraku.
Pad lagane varalice na površinu trenutno je potopio cijelo jato
Mreža pora koja počinje na bočnoj liniji jednim velikim dijelom završava i na slušnom aparatu koji se kod riba sa čeljustima smjestio u stražnjem dijelu lubanje u obliku parnih polukružnih kanala. Budući da je i riblje tijelo većim dijelom sastavljeno od vode, zvuk u trenutku sudara sa ribom, nastavlja putovati gotovo nesmanjenom brzinom do kostiju lubanje, a potom i do slušnog aparata.
Neke su ribe otišle korak dalje, razvivši posebne koštane nastavke, tzv. Weberove koščice, koje povezuju plivajući mjehur sa slušnim aparatom. Zvuk koji se probije do mjehura, pomoću živca simpatikusa bude pojačan, pa riba tada jasnije može odrediti izvor i prirodu zvučnog impulsa.
