PANULAŠKI TRIKOVI

Kojom brzinom i koliko daleko od obale povlačite panulu za brancina?

Boris Bulić

Brancini se hrane sitnom uzobalnom ribom, ne uvijek nužno gavunima, tako da se u skladu sa svojim prehrambenim navikama i zadržavaju u neposrednoj blizini obale. Zato se panula za brancina povlači od trideset i pet do pedeset metara za plovilom nastojeći se pritom držati što je moguće bliže obali.



Lagana panula za brancina, kako joj i naziv govori, s obzirom na upotrijebljen materijal za izradu, lagane je konstrukcije i kao takva je namijenjena lovu u gornjem sloju mora. Uobičajena brzina za ovu panulu je od 0,8 do dvije milje, naravno, u zavisnosti od smjera i jačine kurenta.


Samo slaganje ove panule je jednostavno. Iako postoji cijela hrpa najraznovrsnijih konstrukcija, nekakav osnovni nacrt podrazumijeva osnovu promjera 0,35 do 0,50 milimetara na koju se preko zogulina nastavlja predvez dužine osam do dvanaest metara, u pravilu za koju desetinku tanji od osnove ali ne deblji od 0,30 milimetara, s varalicom ili živom ješkom ne duljom od 11 centimetara.





Ova se varalica u principu vuče bez ikakvog opterećenja, no ukoliko uvjeti zahtijevaju potapanje varalice koji metar dublje, tada se olovno opterećenje može postaviti na osnovu. Pogrešno bi ga bilo postaviti na predvez jer bismo time svakako umanjili privlačnu moć varalice ili žive ješke i posve nepotrebno probudili podozrivost naše lovine.


Za takvo opterećenje je idealno koristiti klizne olovnice hidrodinamičnog oblika koje se jednostavno navuku na osnovu.


Naravno, između takve olovnice i zogulina obavezno treba navući mekanu perlu, čuvar čvora.


Tako konstruirana panula se povlači od trideset i pet do pedeset metara za plovilom nastojeći se pritom držati što je moguće bliže obali. Naime, brancini se hrane sitnom uzobalnom ribom, ne uvijek nužno gavunima, tako da se u skladu sa svojim prehrambenim navikama i zadržavaju u neposrednoj blizini obale. Još ako znamo da na terenu koji češljamo ima vrulja, uspjeh teško može izostati.



Izbor varalice ili ješke ponajviše ovisi o osobnim sklonostima i ranijim uspjesima panulaša, no statistički gledano najkorištenija živa ješka je iglica, mali cipal i ušata dok su od varalica najlovnije mekane silikonske imitacije pješčanih jeguljica tipa Raglou, Ragot, ili Clivelix te nezaobilazni gavunoliki wobbleri od kojih su definitivno najlovniji modeli Pin’s minnow i sve varijacije na taj oblik.


Naravno, u skladu s veličinom i akcijom varalice biramo i promjer fluorokarbonskog predveza po sistemu – što je varalica manja to je i predvez tanji. Tako primjerice za malog sedamcentimetarskog ‘gavuna’ idealna debljina predveza je 0,25 milimetara. Svakako da u trenutku griza s tako tankim profilima treba biti posebno oprezan i taktičan da ne bismo izgubili pribor i lovinu.