Olupine su oduvijek bile iznimno zanimljive svima koji su na bilo koji način vezani uz more, ribarima zbog potencijalno bogatih ulova ili pak izbjegavanja zadjeva, a roniocima zbog izazova i misterije koja okružuje sudbine pomoraca i putnika koji su u najvećem broju slučajeva uz ove olupine i sami završili na dnu mora.

Danijel Frka je jedan od ronioca kojemu su olupine poput magneta kojem se ne može oduprijeti i koje ga cijelog života privlače.

Tako je i njegova nedavno objavljena knjiga ‘Potonulo blago Jadrana’ zapravo samo logičan nastavak njegovog rada na istraživanju olupina na hrvatskoj strani Jadrana.

Ova knjiga ima nešto više od 550 stranica i unutar korica se mogu pronaći, osim vrlo atraktivnih fotografija, i detaljni podaci koji idu uz svaku olupinu, od vrste broda, njegovog imena i zastave pod kojom je plovio, preko detalja o pogonu, svim dimenzijama, mjestu izgradnje, do uzroka potonuća i lokacije na kojoj leži.

Naravno, obrađena je i povijesna važnost svake olupine kao i eventualne tragedije vezane uz potonuće, s tim da su dati i svi bitni detalji vezani uz pristup potencijalnim posjetiteljima.

Brod Ledenik je nekada plovio, a sada je na dnu mora

Osim kao vodič za ronioce avanturiste i one koji rone pokretani istom strašću zbog koje roni i Danijel, ova knjiga je zanimljiva i kao zbirka dokumentiranih prikaza poznatih, ali i dosada neotkrivenih olupina starih brodova najvećim dijelom iz vremena Prvog i Drugog svjetskog rata.

Sve je to bio više nego dovoljan razlog za razgovor s Danijelom Frkom, autorom ove jedinstvene knjige koji je spremno odgovorio na sva naša pitanja:

BORIS BULIĆ: Kako i zašto je ova knjiga nastala?

DANIJEL FRKA: Ova knjiga je nastala na temelju prethodne knjige, čiji je sadržaj ažuriran, s obiljem novih podataka i fotografija, te s dodatkom 28 novih olupina koje prvi put objavljujemo. Tako je u knjizi ‘Potonulo blago Jadrana’ ukupno predstavljeno 75 olupina na morskom području od rta Savudrije do poluotoka Prevlake.

BB: Kad si došao na ideju da bi mogao složiti ovakvu knjigu?

DF: Ideja za ovakav tip knjige se rodila 2000. godine na Crvenom moru, točnije u Sharm el Sheikhu u Egiptu, gdje sam tada po prvi put boravio skupa s mojim prijateljem, sada nažalost pokojnim, Tončijem Gavranićem.

Tamo smo u ronilačkom centru našli knjigu ‘Ronilački vodič po olupinama Crvenog mora koja me je oduševila.

Tada sam odlučio napisati nešto slično za Jadran, što sam uz pomoć koautora Jasena Mesića, podvodnog arheologa zaposlenog u Hrvatskom restauratorskom zavodu, evo, i uspio.

BB: Koliko si dugo radio na knjizi?

DF: Intenzivan rad na ovoj trećoj knjizi trajao je oko godinu dana, no tome svakako treba pridodati još najmanje 7 do 8 godina ronjenja, fotografiranja i prikupljanja podataka za novopronađene olupine koje su u ovoj knjizi, evo sada, po prvi put prikazane.

BB: Kako otkrivaš olupine i nalazišta, slučajno, ili imaš neke tragove?

DF: S obzirom da su moje područje zanimanja prvenstveno olupine posljednja dva stoljeća, za njih postoje tragovi u arhivima i literaturi, a također ima i živih očevidaca.

Moji prijatelji tehnički ronioci Marino Brzac, Jurica Bezak, Grega Verč i Gabrijel Hrovat koji čine naš neformalni ronilački tim, jednako su zaslužni za pronalaske kao i ja.

Također moram istaknuti i moje prijatelje, domaće i strane povjesničare s kojima nesebično i otvoreno razmjenjujem sve moguće arhivske podatke. Tu je prvenstveno moj dugogodišnji prijatelj dr. Zvonimir Freivogel, zasigurno najbolji i najpoznatiji hrvatski pomorski povjesničar, kao i Danijel Germek, mladi slovenski ronilac i povjesničar koji je u arhivima otkrio ogroman broj do sada nepoznatih podataka.

BB: Koliko je velik tim koji sudjeluje u ekspedicijama?

DF: Teško je reći neki konkretan broj jer to varira od slučaja do slučaja, ovisno o tome tko je koliko slobodan, kao i o tome na kakvoj se lokaciji roni, na kojoj dubini, i sl.

Nisu svi koji s nama rone jednako iskusni, ali odlično se slažemo i pokreće nas zajednički entuzijazam i ljubav prema olupinama.

BB: Budući da se radi i o brodovima potopljenima na većim dubinama, potrebna je i posebna oprema za takve urone. Nešto o tome…

DF: Otprilike 50 posto olupina obrađenih u ovoj u knjizi se nalazi na dubinama do 40 metara, a što je granica sportsko-rekreativnog ronjenja sa zrakom, dok su ostale dublje, neke i na 120 metara dubine.

Za te velike dubine potrebna je dodatna obuka i posebna oprema, jer se roni s posebno pripremljenim mješavinama plinova koje otklanjaju opasnost od dušikove narkoze, tzv. ‘pijanstva velikih dubina’.

S otvorenim krugom disanja uobičajeno se roni do 70-80 metara dubine, no danas se s uređajima zatvorenog kruga disanja, rebreatherima, roni u sportsko-rekreativne svrhe i do 150 metara dubine, pa su mnoge duboke olupine sada postale dostupne za razgledavanje tako opremljenim roniocima.

BB: Je li u prikupljanju materijala za ovu knjigu pod morem bilo problematičnih situacija?

DF: Problematične situacije se izbjegavaju dobrom tehničkom pripremom prije ronjenja, kao i poštivanjem dogovorenih, odnosno planiranih parametara svakog zarona.

Pa ipak, još na samim počecima naših dubljih zarona na olupinama, u uvjetima loše vidljivosti dogodilo se da se jedan ronilac odvojio od grupe i izgubio iz vida. Potraga za njim oko olupine, pri slaboj vidljivosti, nije urodila plodom.

Srećom, i on je počeo s izronom kad i mi ostali, tako da smo ga zapravo tek u bistrijem sloju mora primijetili, nakon čega nam je naposljetku laknulo.

BB: Koliko je ronilačkog iskustva iza tebe?

DF: Aktivno ronim od 1975. godine, dakle imam 48 godina ronilačkog staža.

Ne znam koliko je tisuća sati pod vodom iza mene jer sam odavno prestao upisivati zarone u ronilačku knjižicu.

BB: Po čemu je ova knjiga posebna ili drukčija od ostalih knjiga slične tematike?

DF: Na temu podmorskih, odnosno podvodnih nalaza, u Hrvatskoj je napisan velik broj stručnih članaka i knjiga. Ova knjiga se razlikuje od znanstvenih radova jer je pisana jezikom i stilom koji je pristupačniji prosječnom hrvatskom čitatelju, pa tako primjerice, ne navodi u fusnotama izvore ili citate.

Knjiga je prvenstveno namijenjena roniocima koji žele saznati nešto više o olupini broda ili zrakoplova na kojoj rone jer priča i o njenoj povijesti uz preporuke što vidjeti i na što obratiti pozornost tijekom ronjenja.

Knjiga je također namijenjena i svim ostalim čitateljima koji ne rone, ali ih zanima more i podmorje, odnosno potopljeni brodovi i zrakoplovi jer detaljno objašnjava kako je brod sagrađen, kako je plovio i zašto je potonuo, te kroz ilustracije i podvodne fotografije daje prikaz kako olupina danas izgleda na dnu mora.

BB: Gdje se knjiga ‘Potonulo blago Jadrana’ može naći i po kojoj cijeni?

DF: Knjiga se ovih dana može nabaviti izravno od Naklade Val, preko njihove web stranice: https://shop.naklada-val.hr/danijel-frka-potonulo-blago-jadrana-predbiljezbe.html

a uskoro će se moći naći i u svim boljim knjižarama diljem zemlje. Cijena u pretprodaji je bila 45 eura, a puna cijena knjige je 60 eura.