Slijepo se držati nekog shematskog prikaza, ma koliko on u nekom trenutku bio lovan, bilo bi pogrešno jer je more sredina u kojoj se uvjeti neprestano mijenjaju i zahtijevaju prilagodbe ribolovnog pribora i pristupa, od onih na dnevno-noćnoj razini do onih vezanih uz izmjenu godišnjih doba.
povezane vijesti
Odabrati pravi predvez je više od pola ribolovnog uspjeha, što naravno nije uvijek lak posao. Ukoliko se planirani ribolov odvija na poznatom terenu na kojem se nalazi očekivana lovina, tada je odabir predveza jednostavan, a uspjeh uglavnom zajamčen. No ukoliko se lovi na nepoznatom terenu i ako se pritom riba mora tražiti, odnosno tek ustanoviti što se pod površinom mora uopće nalazi, tada odabir predveza može biti presudan detalj koji taj ribolovni pohod može pretvoriti u događaj o kojem će se godinama pričati ili u traumu o kojoj se šuti i koju bi najbolje bilo potpuno zaboraviti.
Slijepo se držati nekog shematskog prikaza, ma koliko on u nekom trenutku bio lovan, bilo bi pogrešno jer je more sredina u kojoj se uvjeti neprestano mijenjaju i zahtijevaju prilagodbe ribolovnog pribora i pristupa, od onih na dnevno-noćnoj razini do onih vezanih uz izmjenu godišnjih doba.
Upravo su stoga detalji poput promjera strune, duljine prame ili veličine i tipa udice koje u najvećem broju slučajeva određuje lovni teren, doba dana ili godine, kao i sama lovina, presudni detalji koji se mijenjaju u zavisnosti od trenutnih potreba i uvjeta.
A jedna je od najstarijih i najkorištenijih tehnika u obalnom ribolovu je definitivno lov na fermu. Princip lova ovom tehnikom je vrlo jednostavan. Izbačen sistem se pušta da padne na dno, nakon čega se pribor odlaže do trenutka kada riba prihvati i počne odvlačiti ponuđenu ješku.
Najčešća lovina u ribolovu na fermu su podlanice, ali i ostale plemenite ljuskavke, od fratra, preko šaraga do zubataca.
Postoji mnoštvo načina formiranja predveza za ovu tehniku koji su uvjetovani ponajprije konfiguracijom terena i ciljanom lovinom, no svima je zajednička krajnje jednostavna osnovna konstrukcija – klizna olovnica i fluorokarbonski predvez.
Težina i oblik olovnice, promjer predveza, veličina i tip udice ovise o lovnoj dubini, sastavu dna i lovini. Tako će se primjerice kod lova u nekoj plitkoj uvali bez kurenta sasvim dobro moći loviti s olovnicom od tridesetak grama i predvezom promjera do 0,30 milimetra, dok će za lov na izloženoj stjenovitoj obali s dubokim morem možda trebati olovnica teža od 80 grama uz osnovu deblju od 0,45 milimetara. Naravno, u sve to treba dodati i osobne sklonosti ribolovca koje su najčešće presudne u formiranju sistema i predveza.