Pagar je tipična bentoska vrsta koju nalazimo duž cijelog Jadrana. Preferira tvrda i obrasla dna na vanjskim stranama dalmatinskih otoka, pučinske brakove, a posebno se rado zadržava uz olupine. Spolnu zrelost postiže sa 26,6 centimetara, a mrijesti se krajem ljeta i početkom jeseni.
povezane vijesti
Pagar (Pagrus pagrus, Linnaeus, 1758) je riba iz obitelji ljuskavki (Sparidae).
Naraste do 91 centimetar dužine i može težiti do 9,5 kilograma. Ima ovalno, bočno stisnuto tijelo, s jakom glavom i istaknutim čelom na koje se nastavlja izraženi prednji dio hrpta. Čeljusti su snažne, s jakim, ali tupim zubima. Krljušt je krupna i pokriva cijelo tijelo. Bočna je crta istaknuta i vidljiva cijelom dužinom. Sve su peraje dobro razvijene, a posebno repna koja ima bjeličasti rub.
Boje je crvene do ružičaste, s leđne strane tamniji, prema trbuhu sve svjetliji, dok mu je trbuh srebrnobijel. Katkad bude okomito široko isprugan svjetlijim i tamnijim prugama.
Oko očiju ima zatamnjenje koje se poput maske proteže preko čela do gornje gubice. Juvenilarni primjerci imaju plavičaste mrljice između očiju.
Pagar je tipična bentoska vrsta koju nalazimo duž cijelog Jadrana na dubinama od 10 pa sve do 250 metara. Preferira tvrda i obrasla dna na vanjskim stranama dalmatinskih otoka, pučinske brakove, a posebno se rado zadržava uz olupine. Samotar je. Ishranu mu čine ribe, glavonošci i rakovi.
Spolnu zrelost postiže sa 26,6 centimetara. Mrijesti se krajem ljeta i početkom jeseni.
U gospodarskom se ribolovu pagar lovi različitim priobalnim alatima.
Iako se može uloviti tijekom cijele godine, najbolji se rezultati postižu u toplijim mjesecima, i to parangalima za bijelu ribu, kančenicom te teškom panulom.
Ješka može biti svježa srdela ili živa riba ulovljena na licu mjesta, no najboljom se pokazala živa lignja koja se ješka glavom prema osnovi predveza. Tako naješkana lignja će, u trenutku kada je pagar napadne, u pokušaju bijega napeti pramu i omogućiti najkvalitetnije kačenje.
Ostali hrvatski nazivi za pagra su fag, pagrun, parag i pena.
