O boji strune često ovisi cjelokupan ribolovni ishod. Nipošto nije svejedno lovite li u pola mora s plavom, zelenom, crvenom ili 'prozirnom' strunom. Poznato je da je ribe spektar boja vide nešto drukčije od nas zbog čega strune treba pažljivo birati
povezane vijesti
- Koliko se daleko usuđujete zabaciti svoj ribolovni sistem? Ukoliko koristite shock leader tada nikakvog ograničenja ne trebate imati
- Iz svijeta znanosti – Andrej Gajić objavio rad o nalazu morskog psa prasca s leucističnim poremećajem pigmentacije
- Škrt na riječima, dobar u panuli. Povukao iglicu na 18 metara dubine pa nasukao cara od 4,3 kilograma
Većina ribolovnih struna je obojana ‘nevidljivim’, mimikrijskim bojama. Pod uvjetom da ostala svojstva udovoljavaju našim zahtjevima, boju strune ponajprije biramo prema terenu, dubini, tehnici i očekivanoj lovini.
Još je davno, prije više od trideset godina, DAM proizveo poznati Damylon – multikolorni monofilament.
Preliv boja je simulacijom necjelovitosti trebao zbuniti ribe i sistem učiniti lovnijim, što je tehnologija koje se mnogi proizvođači na ovaj ili onaj način i danas drže. Suvremena ponuda podrazumijeva ogromnu paletu nijansi koje su nerijetko specijalizirane i namijenjene specifičnim uvjetima i točno određenim ribljim vrstama. Ipak, većina ribolovaca se rukovodi uvjetima koji vladaju na mjestu ribolova.
Tamne su strune predviđene za ribolov u kome struna leži na dnu te za ribolove u tamnim vodama poput riječnih ušća. Zavisno od boje dna i prozirnosti vode, biramo svjetlije ili tamnije tonove.
Svijetlo tonirane strune su kreirane za bistre vode kao što su potoci, brze rijeke ili more. Zelenkasti tonovi su primjereniji ribolovu nad pješčanim, dok su plavkasti najnevidljiviji nad kamenitim dnom.
Bijele i potpuno crne strune se koriste u ribolovu kod kojeg boja strune nije od nekog značaja kao što je npr. ribolov ugora, pasa i raža ili pak za prame na dubinskim parangalima.
U uvjetima slabe vidljivosti, te pri ribolovu vrsta neosjetljivih na boju strune koriste se tzv. fluo-colori. To su strune jarkih, fluorescentnih boja, najčešće žute ili narančaste.
Primjenu nalaze u situacijama u kojima je važno znati u kakvom položaju i u kom pravcu se proteže struna kojom lovimo.
Fluorokarbon je najnevidljivija struna i najčešće se koristi samo za izradu predveza. Svoju nevidljivost duguje tipičnoj fluorokarbonskoj strukturi koja ima isti koeficijent loma svijetlosti kao i more, pa nevidljivost dolazi do punog izražaja tek nakon potapanja strune.
