Premda su bogatstvo i raskoš podmorskog svijeta općepoznata stvar, tek spuštanjem ribolovnog pribora mnogi otkrivaju nevjerojatno izvanrednu raznolikost životnih oblika.

Iako se u ribolovu tijekom cijele godine može uloviti jako puno vrsta, pravi izazov i najbolji rezultati se najčešće postižu u toplijim mjesecima koji su upravo pred nama.

U to se vrijeme uzobalje pretvara u pozornicu života, gdje u mnoštvu ribljih vrsta nekoliko svojom brojnošću ipak dominira.

Uz girovke to su definitivno bugve, nekima smetnja a drugima pak ciljana lovina.

Iako se mogu loviti i kroz dan, vrijeme sumraka je idealno za pripremu ribolovnog pribora i odlazak u lov.

Bugve ne treba daleko tražiti. Svaka istaka, rt ili lukobran postaju potencijalno mjesto idealno za bogat ulov.

Kurenti magično privlače bugve na ta mjesta ponajprije zbog obilja hrane što vješti ribolovci itekako znaju iskoristiti.

Za uspješan ribolov bugava ne treba mnogo. S jednostavnom tunjicom, formiranom od tanje najlonske strune, ili uz upotrebu štapa, ribolovac može u kratkom vremenu ostvariti više nego dovoljno bogat ulov.

Ukoliko se lovi iz ruke dostatna je tunjica formirana od tanje najlonske strune promjera do 0,20 milimetara s jednom do dvije duže prame na samom kraju. Ako se u sistem ukomponira zogulin, olovno opterećenje tada nije potrebno. Udice su uvijek sitne žičane tipa crystal.

U ribolovu štapom se mogu koristiti dvije tehnike. Jedna je identična klasičnom lovu tunjicom iz ruke, samo što se umjesto ruke koristi štap, dok druga uključuje i klizni plovak. Preporučena gramaža plovka bi bila do 15 grama, s tim da bi bilo dobro da ima i mogućnost montaže starlete jer se ribolov često protegne duboko u noć.

Pri izboru ješke za bugve, ribolovni entuzijasti mogu biti kreativni.

Od školjki do crvića, od komadića lignje do velikog crva, bugva će pohlepno pokupiti svaku ješku samo ako je udica bogato naješkana.

Udice se izbacuju u lovnu zonu koja se najčešće nalazi na samom rubu kurenta. Pri ribolovu propadanjem je to ponekad teško postići, jer udice prije nego što dosegnu željenu dubinu budu odnesene kurentom ili pak budu preblizu obali što je opet izvan lovne zone.

Kod ribolova kliznim plovkom takvih problema nema. S lakoćom se može pogoditi onaj uski pojas u kojem gladne bugve čekaju obrok.

Zadržavanje na rubu kurenta im omogućuje da bez nekog velikog napora dočekuju i gutaju hranu koju Bugve uvijek grizu snažno i energično.

Na plovku se to očituje naglim potapanjem cijelog plovka ili brzim klizanjem plovka po površini uz postepeno uranjanje što zapravo znači da je bugva zakačena i da pokušava pobjeći.

Rijetko se kada događa da plovak legne na površinu, a što bude kada se bugva pokušava riješiti progutane udice koja ju je počela bockati. Tada cijeli sistem odiže prema površini zbog čega plovak ostaje bez opterećenja.

Sve te tri situacije su razlog za energičnu kontru.

Zakačena bugva se ponekad uspije spasiti zahvaljujući nametniku, malom račiću anilocra koji živi u ustima bugve jer u kačenju udica često pogodi tog račića umjesto ribe.

Bugve je potrebno izvlačiti kontinuirano i beskompromisno s tim da nakon svake ulovljene ribe treba pregledati strunu neposredno uz čvor na udici.

Naime, dok se batrga, bugva cijelo vrijeme gricka strunu koja se na taj način vrlo lako ošteti.

Zato je uvijek poželjno imati više gotovih predveza koji će nam olakšati takve situacije i omogućiti brzu izmjenu oštećenih predveza.