Alat za lov batoglavca se ne razlikuje od alata namijenjenih ostaloj pridnenoj ribi. Najčešće se lovi povrazom, bilo iz ruke ili pomoću štapa i role pri čemu je predvez isti. Na osnovu promjera 0,35 – 0,50 milimetara se nastavlja fluorokarbonski predvez promjera do 0,35 milimetara, s pramama dužine od 30 do 60 centimetara promjera do 0,30 milimetara na čijim se krajevima nalaze udice širine luka do 12 milimetara. Budući da batoglavac nema popločana usta poput podlanice ili oštre zube poput bugve, izbor udice nije od velikog značaja. Važno je samo da budu dovoljno oštre i veličinom primjerene očekivanoj lovini. Nešto se bolji rezultati postižu korištenjem upredenice kao osnove, pogotovo kada se lovi na većoj dubini.

Ni po pitanju izbora ješke batoglavci nisu probirljivi. Većinu morskih animalnih ješki će bez oklijevanja progutati. Ipak, nešto se bolji rezultati postižu s dagnjom, komadićima srdele, velikim crvom i lignjom koju prije upotrebe valja batom omekšati. Važno je da ješka bude bogata i da vrh udice uvijek malo viri kako bi se ostvarilo pravovremeno kačenje i ribi onemogućilo pljucanje ješke nakon što otkrije prevaru.

Malo je riba koje na ješku nasrću tako pohlepno kao batoglavac, bez oklijevanja i prethodnih grickanja i potezanja. Svojim velikim ustima gotovo uvijek u potpunosti usisa naješkanu udicu, tako da je kontra gotovo nepotrebna i služi uglavnom samo kao potvrda kačenja.

Udica je gotovo uvijek potpuno u ustima, tako da straha od spadanja nema.

Od trenutka kačenja do izvlačenja na suho, batoglavac će pružati snažan i konstantan otpor s ritmičnim i jakim trzajima, zbog čega se uvijek stiče dojam da je na udici veća riba nego što zapravo jeste. Prilikom prihvata ribe, oprara nije potrebna, osim ako se na udicama nalaze veći primjerci ili se koriste prame manjeg promjera i nosivosti.

Premda se u principu mogu loviti tijekom cijelog dana i noći, na nekim su terenima aktivni isključivo u vrijeme sumraka kada ribolovac na raspolaganju ima svega pola sata do sat vremena za aktivni ribolov. Zato je jako važno da u tom periodu sav potreban pribor bude pri ruci kako se dragocjeno vrijeme ne bi gubilo na ugađanje pribora.

Batoglavci nemaju neki veći privredni značaj. Budući da se rijetko kada nađu na meti privrednih ribolovaca, na ribarnicama se pojavljuju jako rijetko. Zato je kod mnogih udičara iz barke batoglavac čest plijen i na tanjuru rado viđen gost. Kao i većina ostalih ljuskavki, i batoglavac ima krupne i pravilno raspoređene kosti i lako probavljivo meso, što ga čini još traženijim.

U zavisnosti od terena na kojem obitava zna ponekad imati opori miris po jodu, no bez obzira na to, kod sladokusaca je uvijek cijenjen i tražen. Posebno su cijenjeni veći primjerci koji pečeni na gradelama znaju biti prava delicija, dok su manji primjerci prženi vrlo ukusni, a u brudetu jelu daju posebnu aromu.