Svi su jadranski glavonošci predatori i mesožderi (karnivori). Svoj plijen napadaju u svim slojevima mora. Sipe čekaju u pijesku, mušuni i hobotnice u pukotinama stijena, dok lignje u svim slojevima mora love u pokretu, a što ribolovci itekako vješto koriste.
povezane vijesti
Današnji razred glavonožaca ima dva izumrla i dva živuća, poprilično udaljena podrazreda. Izumrli su spomenuti amoniti i belemniti, dok su živući dvoškržnjaci (Dibranchiata (Coleoidea)), te četveroškržnjaci (Tetrabranchiata (Nautoloidea)).
Najočitija razlika između ova dva recentna podrazreda je u ljušturi, koje kod Coloidea, u koje spadaju hobotnice, sipe i lignje, uopće nema ili su njeni rudimentarni ostaci integrirani unutar tijela, dok je kod Nautoloidea, čiji predstavnici Nautilus i Allonautilus ne žive u Jadranu već u Indijskom oceanu, ljuštura prisutna.
Prema jednoj vrlo popularnoj znanstvenoj teoriji, evolucijski gubitak ljušture kod dvoškržnjaka pripisuje se ponajprije potrebi za većom pokretljivošću, što je za posljedicu imalo i gubitak uzgona koji se kod vrsta s vanjskom ljušturom ostvarivao pomoću plinova u komorama ljušture. Jedna od činjenica koje idu u prilog toj teoriji je da se većina današnjih dvoškržnjaka zadržava u relativno plitkom pojasu dok je tek manji dio vezan uz duboke zone ambisa i batiambisa.
Fizički izgled glavonožaca je specifičan i karakterističan.
Svi glavonošci su bilateralno simetrični i svima je glava u odnosu na ostale mekušce jasno istaknuta, dok je tijelo, odnosno stopalo preoblikovano u mišićni lijevak. Kraci koji služe za pokretanje i prihvat plijena nastavljaju se na glavu, odnosno izrastaju iz glave čemu razred i duguje ime.
Svi Jadranski glavonošci pripadaju podrazredu dvoškržnjaka, a dijele se na osmerokračnjake (octopoda), koji imaju osam krakova, i desetokračnjake (decapoda), koji imaju deset krakova od kojih su dva izrazito duža i služe za lov.
Svi jadranski glavonošci dišu ktenidijama – primitivnim, ali očito učinkovitim i sasvim dostatnim glavonošcima svojstvenim škrgama.
Svi su jadranski glavonošci predatori i mesožderi (karnivori). Svoj plijen napadaju u svim slojevima mora. Sipe čekaju u pijesku, mušuni i hobotnice u pukotinama stijena, dok lignje u svim slojevima mora love u pokretu.
Pored svega navedenog glavonošci imaju još jednu bitnu zajedničku osobinu – svi žive isključivo u moru, tako da ih u slatkim vodama uopće nema.
