Iako su sposobne ukloniti parazite sa tijela svog domaćina, priljepuše se nažalost, ne mogu i same osloboditi vlastitih krvopija.
povezane vijesti
- Koliko se daleko usuđujete zabaciti svoj ribolovni sistem? Ukoliko koristite shock leader tada nikakvog ograničenja ne trebate imati
- Iz svijeta znanosti – Andrej Gajić objavio rad o nalazu morskog psa prasca s leucističnim poremećajem pigmentacije
- Škrt na riječima, dobar u panuli. Povukao iglicu na 18 metara dubine pa nasukao cara od 4,3 kilograma
U našem moru žive tri vrste priljepuša, riba koje putuju tako da se jednostavno prilijepe za veću ribu.
To su priljepuša (Remora, remora, Linnaeus, 1758), priljepuša golema (Echeneis naucrates, Linnaeus, 1758) i priljepuša australska (Remora australis, Bennett, 1840).
I premda ih mnogi smatraju parazitima, ribe priljepuše to nisu.
Te ribe imaju posebno formirane nabore na glavi koji im omogućuju da se pričvrste za svog domaćina i putuju s njim.
Najčešće ih nalazimo uz morske pse, kitove i kornjače.
Hrane se uglavnom ostacima koji promaknu domaćinu no većina ih skida nametnike pričvršćene za kožu domaćina što svakako možemo smatrati simbiozom.
Priljepuše koje se odvoje od svog domaćina vrlo brzo ugibaju od iscrpljenosti i gladi.
Inače se povremeno ulove raznim ribolovnim alatima, u prvom redu mrežama , a katkada i na panulu.
Jestive su premda nemaju posebno kvalitetno meso.
I premda su sposobne ukloniti parazite s tijela svog domaćina, nažalost se ne mogu osloboditi vlastitih krvopija.
Zanimljivo je na ovom mjestu spomenuti činjenicu da je inače jako mali broj parazitskih vrsta podložan drugim parazitima. Većina ih ima mehanizme koji odbijaju bilo kakav oblik nametnika, što je zapravo samo još jedan dokaz evolucijskog savršenstva.
