Premda svjetski rekord iznosi 40 kilograma, i mada se povremeno čuje za ulove ostvarene na našem moru teške i preko dvadeset kilograma, lampuga u Jadranu prema službeno potvrđenim znanstvenim podacima naraste do dva metra dužine i 22 kilograma težine.

Lampuga (Coryphaena hippurus, Linnaeus, 1758) je riba iz porodice Coryphaenidae. Pa iako je jedini predstavnik svoje obitelji u našem moru, u literaturi se često porodica Coryphaenidae koja nema hrvatski naziv ni prijevod, prevodi hrvatskim nazivom skušovke, a što je potpuno pogrešno jer je latinski naziv za obitelj skušovki Scombridae.

Lampuga ima dugo i bočno vrlo spljošteno tijelo s vrlo razvijenim perajama od kojih je repna posebno jaka. Čeljust je velika i snažna, što odaje pravog predatora.

S leđne strane je modrikasto–zlatasto–zelenkasta, a s trbušne strane srebrna, pri čemu se sve ove boje skladno i blještavo prelijevaju, što je čini jednom od najljepše obojenih riba Jadrana.

Odrasli mužjaci imaju karakterističnu izraslinu na čelu, okomito profiliranu ‘krestu’ koje kod mladih jedinki i ženki ili nema ili je pak vrlo mala i zaobljena. Odrasle jedinke znaju imati i niz crnih točkica po trbušnoj strani. Nakon uginuća, sve se boje vrlo brzo gase i u najvećem dijelu nestaju.

Lampuga je tipična pelagička vrsta otvorenog Jadrana no ponekad zađe i u unutrašnje kanale. Brojnija je na južnom i srednjem Jadranu dok je na sjevernom mnogim ribarima potpuno nepoznata vrsta. Zadržava se isključivo u gornjem sloju mora izuzetno rijetko dublje od desetak metara.

U potrazi za hranom i toplim morem, lampuga prevaljuje izuzetno velike udaljenosti, zbog čega se smatra jednom od najbržih migratorskih pučinskih riba. Najbrojnija je u toplijem dijelu godine, dok se zimi gotovo uopće ne viđa.

Na otvorenom moru su joj glavna hrana pučinska sitna plava riba poput srdela, inčuna i iglica, a u uzobalnom dijelu cipli, koje izuzetno temperamentno i vrlo uspješno proganja katkad zalazeći za njima duboko u luke i marine.

Mrijesti se u proljeće kada se približava vrlo blizu obali.

Lampuga izuzetno brzo raste, prema nekim istraživanjima čak najbrže od svih riba. Životni vijek joj je do 4 godine.

Lampuga se najuspješnije lovi u toplijem dijelu godine i to na dva načina: panulom i spinningom.

Panula za lampuge se povlači u gornjem sloju mora brzinom od 5 do 7, ponekad i do 10 milja, i to ne više od trideset do pedeset metara za brodom. Štap težine izbačaja 50 do 100 grama s rolom kapaciteta 100 m/0,50 mm ili manji multiplikator klase do 20 libri, u potpunosti udovoljavaju lovu lampuga panulom u našem moru.

Osnovna struna ne treba biti deblja od 0,50 milimetara, dok je predvez dužine 2 metra promjera 0,40 milimetara s osnovom spojen preko jakog zogulina. Olovno otežanje se ne koristi, osim u izuzetno rijetkim situacijama kada se lampuge drže nešto dubljeg mora. Tada se mogu koristiti potapajući elementi poput montažnih olovnica u težini od 100 do 300 grama koje se postavljaju na osnovnu strunu iznad spojnog zogulina. Preporučene udice za lov lampuge su kovanice, širine luka 15 do 20 milimetara.

Najlovnije varalice su silikonske lignjice, varalice tipa kona s lamelastim suknjicama, kao i složene varalice poput teasera ili spinnerbaita do 15 centimetara koji mogu podnijeti veliku brzinu povlačenja.

Panula se može vući i sa živim ješkama od kojih je najkorištenija iglica i cipal, pri čemu je brzina povlačenja znatno manja, ne iznad 2,5 milje.

Važno je napomenuti da se varalicama ostvaruju brojniji ulovi, dok su ulovi ostvareni živim ješkama manje brojni, ali u prosjeku znatno teži. Najveći ulovi lampuga su u pravilu ostvareni lovom sa živom ješkom.