Andrej Gajić je znanstveni istraživač, autor, podvodni fotograf i pilot ROV-a posvećen razumijevanju učinaka onečišćenja na razvoj bolesti morskih pasa, raža i raža te njihovom dugoročnom očuvanju u Sredozemlju i drugim morskim sredinama. Član je Savjetodavnog odbora istraživača Društva National Geographic i voditelj tima Shark Tales National Geographica, čije je trenutačno istraživanje usmjereno na učinke gubitka staništa i onečišćenja na zdravlje elasmobrancha i razvoj bolesti.

Gajić je objavio preko 60 radova i dvije knjige. Njegova posljednja knjiga o jedinstvenoj regionalnoj zaštiti elasmobrancha u istočnom Jadranu dobila je potporu vlada triju susjednih država. Gajić je svoja iskustva prenosio na konferencijama diljem SAD-a i Europe. Kao predani ronilac istraživač, Gajić je susreo više od 50 vrsta elasmobrancha. Još u srednjoj školi osnovao je Sharklab International koji danas radi diljem Europe, Azije i Afrike. Trenutno je generalni direktor Sharklab ADRIA: Centra za morsku i slatkovodnu biologiju.

Trenutno vrši monitoring nad drhtuljama pečatnicama ili okatim drhtuljama, ražama najpoznatijima po strujnim udarima kojima mogu onesposobiti svoju žrtvu ili se obraniti od neprijatelja. Evo što nam je Andrej rekao o svom posljednjem projektu:

– Iako široko rasprostranjena u Mediteranskom moru, te posebice česta u njegovom južnom dijelu, drhtulja pečatnica (Torpedo torpedo, Linnaeus, 1758), vrlo je rijetka u Jadranskom moru. Tim znanstvenika iz Sharklab ADRIA Centra za marinsku i slatkovodnu biologiju već duže vrijeme vrši monitoring njihovog kotilišta u najjužnijim dijelovima Jadrana – priča nam Andrej.

– Lokalitet koji istražujemo već duže vrijeme trenutno broji više primjeraka gravidnih ženki, od kojih je većina i označena. Kroz gotovo svakodnevni monitoring pratimo kretanje gravidnih ženki, njihovo zdravstveno stanje i preferirane mikrohabitate. Također pratimo i neonatalne jedinke koje i očekujemo već koncem narednog mjeseca.

Inače je neonatalni morbiditet jedan od važnih parametara naših studija, a rezultate želimo usmjeriti na uspostavu dugoročne zaštite i povećanja šansi za preživljavanjem – nastavlja Andrej.

– Jedinke pak koje ulove lokalni ribolovci koristimo za detaljne laboratorijske pretrage koje počivaju na histopatološkoj dijagnostici, te primjeni imunoloških biomarkera. Ovakvim pristupom trudimo se razumjeti utjecaj negativnih pritisaka iz okoline, i to prvenstveno zagađenja, na razvoj bolesti unutar dijela lokalne populacije. Iako je poznato da drhtulja može ispustiti relativno jaki strujni udar, vrlo je zanimljivo da se pojedine individue vrlo brzo navikavaju na naše prisustvo pod morem. Tako smo u prilici da neke od njih čak detaljno pregledamo i izmjerimo pod morem bez naznaka stresa ili agresivnog ponašanja.

Sve gravidne ženke koje pratimo imaju naravno i svoja imena. Krajem godine očekujemo i rad na ovu temu, gdje ćemo iznijeti sve dosadašnje opservacije. Ove godine objavili smo nekoliko radova koji se tiču kritično ugroženih sklatova i morskog prasca, te ugroženog psa tupana , a što je u pripremi za tisak. – ispričao nam je Andrej Gajić.