Uprava Jadrolinije smatra da bi trebalo revidirati postojeći Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, po pitanju mogućnosti zapošljavanja takozvanog bijelog osoblja – konobara, kuhara, spremača i drugih sličnih zanimanja, iz trećih zemalja izvan Europskog gospodarskog prostora koji čine države članice EU-a te Island, Norveška i Lihtenštajn.

Jučer je u medijima objavljena vijest da Jadrolinija mora otpustiti konobare koji su državljani Srbije i BiH, no iz Jadrolinije tvrde da na njihovim brodovima nema zaposlenika iz tih zemalja, kao ni kod zakupaca ugostiteljskih prostora na brodovima Jadrolinije.

Zakonska regulativa

Navode i da je u samo jednom slučaju zakupac zaposlio državljanku Srbije, no ističu kako je Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu vrlo jasan po pitanju tko može biti zaposlen na brodovima u nacionalnom pomorskom prijevozu (kabotaži), a tko ne, te da navedena osoba ne može raditi kao član posade broda.

Zakon, naime, propisuje da na brodovima u kabotaži mogu raditi isključivo državljani Republike Hrvatske i državljani zemalja Europskog gospodarskog prostora.

– Situacija koju navodite proizlazi iz tumačenja Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu. Naime, prema članku 25., točki 6. naznačeno je da članovi posade na brodovima brodara koji održava državne pomorske linije moraju biti državljani Republike Hrvatske ili neke druge države Europskog gospodarskog prostora.

Isto se navodi u Pravilniku o kabotaži. Svakako smatramo da je u budućnosti potrebno razmisliti o izmjeni zakonske i podzakonske regulative, posebice u slučaju pomoraca – takozvanog »bijelog osoblja«, zbog nedostatka ovog kadra na nivou poslodavaca u cijeloj Republici Hrvatskoj, stoji u odgovoru uprave Jadrolinije na naš upit ima li na brodovima kompanije članova posade koji nisu državljani neke od zemalja članica Europskog gospodarskog prostora.

Članak 25. Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu propisuje uvjete koje brodar, odabran u postupku javnog nadmetanja kao najpovoljniji ponuditelj, mora ispunjavati za obavljanje javne usluge na profitabilnim i neprofitabilnim brodskim linijama.

U točki 6. ovoga članka nedvosmisleno je navedeno da su članovi posade broda državljani Republike Hrvatske ili druge države članice Europskoga gospodarskog prostora, koji imaju sklopljen ugovor o radu s brodarom, a koji se temelji na radnim i socijalnim standardima utvrđenim u Nacionalnom kolektivnom ugovoru Republike Hrvatske.

Sindikat zabrinut

Dodatno na ovaj uvjet, u točki 7. je propisano i da sukladno propisima o kabotaži članovi posade broda zaduženi za poslove sigurnosti putnika i svi članovi posade zaduženi za održavanje straže, ako nisu hrvatski državljani, razumiju i sposobni su u skladu sa svojim dužnostima davati naredbe, upute i izvješća na hrvatskom jeziku, što se dokazuje certifikatom izdanim u skladu sa Zajedničkim europskim referentnim okvirom za jezike standardom razine B1.

O svemu smo upit poslali i Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, iz kojeg odgovor do zaključenja ovog broja nismo dobili, kao i Sindikatu pomoraca Hrvatske, čiji glavni tajnik Neven Melvan smatra da bi dovođenje radnika iz trećih zemalja na brodove u kabotaži bio potencijalno poguban potez po hrvatske pomorce.

– Pravilnik o kabotaži je jasan, tamo jasno piše na kom jeziku se govori u kabotaži. Naravno da smo protiv dovođenja ljudi iz trećih zemalja, jer nije problem u nedostatku ljudi, nego u plaćama.

Neka u Jadroliniji adekvatno plate bijelo osoblje, a ne da traže taj profil zaposlenika na Dalekom istoku i time dodatno ruše cijenu rada koja je u tom segmentu ionako preniska.

A još je veća opasnost da se time na mala vrata uvede mogućnost zapošljavanja profesionalnih pomoračkih zanimanja, časnika, kormilara, mornara i ostalih iz trećih zemalja u hrvatskoj kabotaži.

Sindikat pomoraca Hrvatske nije službeno obaviješten o željama i namjerama uprave Jadrolinije za zapošljavanje državljana trećih zemalja, rekao je Melvan.